Jednu od većih stavki u procesu javnih nabavki koje raspisuju državne institucije i poduzeća svakako čine IT poslovi. U informatičke poslove spadaju nabavka i održavanje opreme, njenih rezervnih dijelova, kupovina gotovog softvera ili njegov razvoj, nadogradnja, izrada i održavanje web stranica, pa do obuke za zaposlene u institucijama za rad na računarima.
S obzirom na to da se radi o stručnom poslu, dobavljači u natječajima vide veliku priliku za zaradu, ali domaćim tvrtkama sve više prijeti i konkurencija izvana.
Kako je za Faktor izjavila direktorica Agencije za javne nabavke BiH Đinita Fočo, ukupna vrijednost ugovorenih IT poslova u 2015. godini iznosila je 30.387.440 KM.
– Od ovog broja, domaćim ponuđačima dodijeljeno je 28.384.031 KM, a stranim 2.003.408 KM. Na programske pakete i informacijske sustave izdvojeno je 12.093.025 KM, od čega domaćim tvrtkama 11.603.432 KM, a stranim 489.592 KM – rekla je Fočo.
Dodala je da je za savjetodavne usluge, razvoj programske i internet podrške izdvojeno 18.294.414 KM, od čega 16.780.599 KM domaćim ponuđačima, a ostatak stranim.
Neke od tvrtki koje posluju u Bosni i Hercegovini u proteklom razdoblju aktivno su sudjelovale na natječajima koje su raspisivale državne institucije i poduzeća.
Primjerice tvrtka Oracle BiH je u razdoblju 2011-2015. godina sklopila 38 poslova sa 14 poduzeća, a ukupna vrijednost poslova iznosila je 5.778.952 KM, navodi se u registru javnih nabavki Centra za istraživako novinarstvo (CIN).
Istovremeno, Microsoft BiH je imao 11 ugovorenih poslova sa šest poduzeća, a ukupna vrijednost posla iznosila je 2.033.428 KM. Logosoft BiH je sa 16 poduzeća imao 48 ugovorenih poslova vrijednih 5.491.966 KM, a Core Sarajevo je sa dvije tvrtke sklopio pet poslova, ukupne vrijednosti 361.367 KM.
Osim problema sa stranom konkurencijom, često su domaće tvrtke suočene su i s drugim izazovima.
Direktor tvrtke QSS Sarajevo Isan Selimović izjavio je za Faktor da su iskustva pokazala kako domaće tvrtke nisu jednako tretirane u oba bh. entiteta tijekom sudjelovanja na natječajima.
– Susrećemo se s nelojalnom konkurencijom, odnosno ponuđačima s nerealno niskim cijenama. Razlozi zbog kojih to neke tvrtke rade često su inicijalno ekonomski neobjašnjivi – dodaje Selimović. On je spomenuo i dodjelu IT poslova domaćim tvrtkama od stranih banaka koje posluju u BiH.
– Strane banke često se odluče za IT usluge angažirati strane tvrtke, ali to ne ovisi od njihovih centrala u BiH već od matične banke i vlasnika u inozemstvu. Slično je i s ostalim tvrtkama u stranom vlasništvu. Diskrecijsko je pravo bilo kojeg privatnog investitora da svoj novac daje onome od koga očekuje najveći poslovni benefit – podvukao je Selimović.
Ističe da domaće tvrtke moraju razvijati kompetencije, proizvode i usluge koje su poslovno interesantni domaćem i stranom tržištu.
– To je jedini način da domaća IT industrija stabilno raste i razvija se – dodaje Selimović.
Zbog slabog domaćeg tržišta, većina bh. tvrtki orijentirana je ka izvozu. Izvršni direktor za marketing u tvrtki Mistral Technologies Sarajevo Damir Faruk Saračević kazao je da ova tvrtka ne radi na bh. tržištu, jer je u potpunosti orijentirana na izvoz.
Dekan Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu Samim Konjicija u ranije je rekao da je IT sektor intenzivna gospodarska grana, koja uz energetiku ima najveći porast obima poslovanja u BiH.
– BiH se uklopila u svjetske IT trendove i naše tvrtke imaju stalnu potrebu za novim kadrovima. Potrebno je da IT sektor dobije ekskluzivnu pažnju države, jer investicija u ovu gospodarsku granu najbrže se povrati. Mnogo je lakše uložiti u informatiku i mnogo je brži povrat investicije nego u drugim gospodarskim granama – ocijenio je Konjicija.
