Domovi zdravlja, bolnice i klinički centri su zbog sve češćih pritužbi građana idućih dana pod povećalom Federalne uprave za inspekcijske poslove, priopćeno je iz ove institucije, piše Večernji list BiH. Kontrola spomenutih objekata počela je 2. ožujka, ove godine, a pod nadzorom će se prvo naći Klinički centar Univerziteta u Sarajevu.
Predmeti provjere
Predmet inspekcijskih kontrola obuhvaća nadzor iz oblasti zdravstveno-sanitarne, farmaceutske, tržišne i inspekcije za hranu te inspekcije rada za oblast radnih odnosa. Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove napominju kako su u proteklom razdoblju zaprimili veći broj pritužbi na rad zdravstvenih ustanova te će kontrole izvršiti u svim kliničkim centrima na području FBiH te u domovima zdravlja. Na udaru inspekcijskih službi je i veliki broj javnih i privatnih zdravstvenih i stomatoloških ustanova.
“Cilj ovih aktivnosti je poboljšanje stanja u oblasti zdravstva, a kako bi građanima - korisnicima zdravstvenih usluga bila omogućena što kvalitetnija zdravstvena njega, transparentniji i učinkovitiji rad zdravstvenih djelatnika, smanjenje čekanja za dobivanje zdravstvene usluge te sveukupno poboljšanje u oblasti zdravstvene njege na području FBiH. Ovim putem pozivamo sve zdravstvene ustanove na području FBiH da preispitaju svoje poslovanje i osiguraju dosljednu provedbu zakonskih propisa koji reguliraju njihov rad kako bi inspekcijskim tijelima olakšale kontrolu iz nadležnosti propisanih zakonom”, priopćeno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.
Spomenimo da od početka ove godine Federalno ministarstvo zdravstva, u suradnji s ostalim resornim ministarstvima, priprema zakon o financijskoj konsolidaciji javnih zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH, kojim bi se barem djelomično trebali riješiti neki od problema koji opterećuju rad bolnica i drugih medicinskih ustanova u svih deset županija. Osim opće besparice, nestašice lijekova, medicinske opreme, pa i kadra, BiH, kao i ostatak država jugoistočne Europe, ima model socijalnog osiguranja gdje zaposlenici i poslodavci uplaćuju doprinose u fondove s javnim upravljanjem, a iz kojih se financira većina zdravstvenih usluga te se stoga financiranje zdravstva u velikoj mjeri oslanja na oporezivanje plaća i kapacitet poreznih tijela da izvrše naplatu.
Uplata doprinosa
U oba entiteta, spominje se u analizi Federalnog ministarstva zdravstva koja je još odavno napravljena, osnovni izvor financiranja zdravstvene zaštite su zavodi zdravstvenog osiguranja, čija većina prihoda, od 75 do 80 posto, potječe od poreza na plaću.
Sadašnja stopa doprinosa za formalno zaposlene je jedna od najvećih u ECA regiji, 18 posto od bruto plaće u FBiH i 15 posto od neto plaće u Republici Srpskoj. Razina pridržavanja zakona je relativno niska, što dovodi do situacije da većina doprinosa za zdravstveno osiguranje potječe iz javnog sektora.
U sustavu postoji prilično netransparentan tok sredstava između različitih izvanproračunskih fondova koji bi trebali uplaćivati doprinose uime svojih korisnika (umirovljenika, prijavljenih nezaposlenih) i ograničenih vladinih doprinosa uime nekih korisnika koji su oslobođeni plaćanja doprinosa.
