Predstojeći tjedni uobičajen su dio godine kada deseci, pa i stotine, tisuća bosanskohercegovačkih iseljenika posjećuju domovinu. Milijunska dijaspora u najvećem broju bira kraj srpnja i kolovoz za “turistički” posjet BiH, piše Večernji list BiH.
Izvješća o gužvama na ulazu na sjevernim graničnim prijelazima dokaz su da je iseljenički val privremeno, dakako, krenuo natrag u BiH. Osim rođaka, dolasku bh. građana iz dijaspore raduju se i ovdašnji gospodarstvenici, a osobito trgovci i ugostitelji. Bh. dijaspora godišnje pošalje u BiH između 2,5 i 3,5 milijardi KM, a što je 13% ukupnog bruto društvenoga proizvoda. Iznos nije kompletan s obzirom na to da statistika daje podatke o novcu poslanom preko bankovnih institucija. Međutim, sredstva se šalju i preko rođaka, prijatelja ili nekim drugim kanalima, što znači kako je iznos mnogo veći od prikazanoga iz Centralne banke.
Različiti razlozi dolazaka
Iznos je nepotpun i zbog činjenice da ogromne količine novca iseljenici donesu sa sobom i tijekom godišnjih posjeta. Teško je procijeniti o kojem je iznosu riječ, ali može se pretpostaviti kako tijekom 10 do 20 dana boravka u BiH svaki iseljenik potroši minimalno 100 eura u trgovinama i ugostiteljskim objektima. Mnogi dolazak iskoriste i za organizaciju vjenčanja, krštenja, rođendanskih proslava, pa je sigurno riječ o dodatnim višemilijunskim iznosima novca koji se uključuju u platni promet BiH zahvaljujući dijaspori, a koje službena statistika ne prepoznaje. Zanimljivo je kako je, unatoč sve većem iseljavanju iz BiH i svojevrsnim razočaranjem stanjem u domovini, interes bh. građana za, makar i privremeni, povratak i pomoć rođacima u BiH u porastu. Novac iz dijaspore za mnoge bh. građane je spas koji znači i preživljavanje. Tijekom prošle godine dijaspora je u BiH poslala 2,51 milijardu maraka, što je za 170,5 milijuna ili 7,2% više u odnosu na 2016. godinu.
Građevinci u zamahu
Postoji još jedna gospodarska grana u BiH čiji razvoj itekako ovisi o iseljeništvu. Intenzitet i vrijednost građevinskih radova se u ljetnim mjesecima povećavaju, djelomično i zahvaljujući ulaganjima dijaspore. U seoskim sredinama je riječ o ulaganjima u obnovu i izgradnju privatnih objekata, svojevrsnih kuća za odmor, za koje neki od iseljenika vjeruju da će nakon odlaska u mirovinu ponovno postati njihovi stalni domovi.
U gradovima, pak, iseljenici masovno kupuju stanove, i to u novim zgradama kojih je sve više, posebno u većim gradskim središtima. Agenti za nekretnine tvrde kako iseljenici nerijetko kupuju i više stanova odjednom, pa je očito ovdje u pitanju i investiranje. Za zemlju koja se godinama bori s političkom nestabilnosti, smanjenim priljevom izravnih stranih ulaganja i kontinuiranim odlaskom mladog i visokoobrazovanog stanovništva, ovakva pomoć dijaspore od golemog je značaja. •
