Često se vegetarijanska ili bezmesna prehrana spominje i kao 'zdrava', što prema dosadašnjim istraživanjima nije daleko od istine: prehrana bez mesa povezuje se tako uz manji rizik od karcinoma, smanjene šanse za razne srčane bolesti i dijabetes i manji rizik od pretilosti. Ipak, novo istraživanje objavljeno u časopisu BMC Medicine pokazalo je jednu negativnu stranu potpunog izbjegavanja mesa - utjecaj na zdravlje kostiju. Istraživači sa Oxforda i Sveučilišta Bristol 18 su godina pratili prehrambene navike čak 55.000 odraslih sudionika, a sada su otkrili da vegani i vegetarijanci imaju veće šanse za prijelome, posebno prijelom kuka, od ljudi koji jedu meso.
Prema istraživanju, šanse da vegetarijanci dožive lom kuka su čak 25 posto veće nego kod ljudi koji jedu meso, a vegani su u još većem riziku - sa dva do tri puta više prijeloma kuka i dvostruko više slomljenih nogu od svejeda.
- Vegetarijanska i veganska prehrana obično imaju dovoljno hranjivih sastojaka, no može joj nedostajati neki vitamini i minerali, npr. magnezij i kalij, ili K i C vitamini - kaže nutricionistkinja Ginger Hultin. Prema Akademiji za prehranu i dijetetiku, naše tijelo za svoje vitalne funkcije zahtijeva stalan protok kalcija čiji bi dnevni unos trebao biti oko 1.000 do 1.200 miligrama. Kad ga u hrani nema dovoljno, tijelo mora koristiti zalihe iz kostiju kako bi nadoknadilo manjak što povremeno nije problem, no ako se događa često kosti slabe. pa raste i mogućnost prijeloma.
Osim kalcija, ljudima koji ne jedu meso često nedostaju i proteini koji tijelu pomažu da apsorbira kalcij, kaže Hultin. I premda tijelo može dovoljno proteina dobiti i iz biljaka, neka istraživanja pokazuju da ga vegetarijanci i vegani ipak često ne dobivaju dovoljno za optimalno zdravlje kostiju. Uz to, istraživači su primijetili da jedan od većih problem vegetarijanaca i vegana može biti i njihov manji BMI (indeks tjelesne mase ili 'body mass index').
- Vegetarijanstvo i veganstvo povezuju se s nižim BMI, što je isto rizični faktor za prijelome kostiju. Naime kod koji veće tjelesne težine i prijelomi su uglavnom blaži jer kost ima što zaštititi i ublažiti lom - objasnila je Hultin koja kaže i da 'snaga kostiju ovisi o čimbenicima kao što su prehrana, način života, dob i genetika'. A iako na dob i gene ne utječemo, načinom života i prehrane itekako možemo pridonijeti zdravlju kostiju.
- Prvo razmislite o svojoj prehrani - rekla je za Today dijetetičarka Lauren Panoff koja umjesto nadomjestka kalcija u dodacima prehrani preporučuje češće konzumiranje biljaka koje su bogate s kalcijem: npr. kelj, kineski kupus, zelje i repu. Što se tiče dodataka prehrani, Panoff preporučuje dodatni unos vitamina D i K2 jer njihova kombinacija pomaže apsorpciji kalcija u kosti. A osim unosa vitamina i zdrave tjelesne težine nutricionisti i dijetetičari za zdravlje kostiju preporučuju i redovito vježbanje, i to po mogućnosti vježbi u kojima se koriste utezi.
