Stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora BiH, koji predvodi HDZ BiH, predložile su izmjene izbornog zakonodavstva po kojemu bi Mostar imao pet izbornih područja koja bi prelazila ratnu crtu razgraničenja u gradu te da se uravnoteži broj izabranih vijećnika, čime bi se, kako je ustvrdio predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović, ispunio zahtjev iz presude Ustavnog suda BiH te se mogli održati izbori u ovom gradu, piše Večernji list BiH. Kako doznajemo, umjesto sadašnjih šest gradskih područja, HNS BiH predlaže da se ujedine najveća gradska područja Jugozapad, Stari grad i središnja gradska zona u prvu izbornu jedinicu. Drugo izborno područje činilo bi bivše gradsko područje Zapad, treće Jug, četvrto Jugoistok, a peto, pak, činilo bi gradsko područje Sjever. Lokalni izbori u Mostaru nisu održani 2012. jer je Ustavni sud BiH poništio izborne propise koji se odnose na grad Mostar, nalažući da izabrani vijećnici budu proporcionalno raspoređeni u pojedinim gradskim područjima.
Bez nadglasavanja
Nakon sjednice Predsjedništva HNS-a BiH u Mostaru, Čović je na konferenciji za novinare objasnio kako će prijedlog predstaviti SDA s kojom vode višemjesečne razgovore, dok je ova stranka predložila ustroj Mostara u dvije općine i dvije izborne jedinice, što je većina drugih probošnjačkih stranaka ocijenila nastavkom ratne podjele grada. Prema HDZ-ovu prijedlogu, od ukupno 35 gradskih vijećnika, 26 bi ih se biralo iz pet gradskih područja, dok bi se devet biralo s jedinstvene gradske liste koja bi bila kompenzacijska. Po Čoviću, zadržala bi se zaštita pojedinih naroda od nadglasavanja budući da su bošnjački političari izražavali bojazan da bi im brojniji Hrvati mogli birati predstavnike u vlasti. “Uveo bi se kompenzacijski mehanizam podjele mandata, po uzoru na izborno zakonodavstvo FBiH. U Gradskom vijeću bilo bi 35 mjesta kao i do sada, a što se tiče kvota, predlažemo minimalno tri predstavnika konstitutivnih naroda, dok bi maksimalni broj bio 17, čime bi se dobila struktura Gradskog vijeća koja otprilike odgovara strukturi stanovništva u Mostaru”, objasnio je Čović. Dodao je kako bi se gradonačelnik birao u Gradskom vijeću, dok bi sam Mostar ostao jedinstvena jedinica lokalne samouprave bez podjela na općine, što je ranije predložio SDA. “Dali smo vrlo racionalno razmišljanje o gradu Mostaru koje do zavidne mjere štiti predstavnike malobrojnijih naroda, kroz mehanizme odlučivanja i zaštitu vitalnog interesa koji i dalje postoji. Ako u Parlamentu ne budemo imali kvalitetnu većinu, tada treba sjesti i vidjeti kako se dalje ponašati. Naše je mišljenje da se izbori svakako trebaju održati”, rekao je Čović. Na sjednici čelništva HNS-a razmatrani su i pregovori o provedbi presude Suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci”, izbora članova Predsjedništva BiH te izaslanika u Dom naroda FBiH.
42 izaslanika
“Ti prijedlozi idu u smjeru da se nikome ne ograničava mogućnost kandidiranja za Predsjedništvo BiH. Dali smo dva modela biranja: prvi koji se veže uz općine, a drugi prijedlog je da to radimo kroz županije. Mi smo procijenili da oba modela mogu zadovoljiti interese da jedan narod ne bira predstavnike drugom narodu, a da se u isto vrijeme u potpunosti ispoštuje odluka Suda za ljudske prava u Strasbourgu”, objasnio je Čović. Kada je u pitanju struktura Doma naroda BiH, HNS BiH predlaže dva modela. Prema prvom, konstitutivni narodi imali bi po pet izaslanika, a ostali jednog, dok bi prema drugom modelu broj izaslanika bio povećan na 42, od čega bi konstitutivni narodi imali po 13 mjesta, a ostali 3. Po Čovićevim riječima, o prijedlozima će prvo razgovarati s predstavnicima SDA, a zatim će izmjene Izbornog zakona uputiti u parlamentarnu proceduru.
