Općina Stolac od 2010. do 2014. godine bilježi blagi porast djelatnosti koje obavljaju fizička lica – obrtnici, a pod njima se podrazumijevaju trgovačke, ugostiteljske, zanatske, poljoprivredne djelatnosti, prijevoznici, autoškole, taksi prijevoznici, štandovi na tržnici i ostalo. Između navedenih djelatnosti primjetan je trend rasta broja poljoprivrednih obrtnika, piše Večernji list BiH.
Razlog tendencije rasta broja obrtnika koji se bave poljoprivrednom djelatnošću povezan je s podizanjem svijesti o proizvodnji zdrave hrane i sveopćim klimatskim uvjetima pogodnim za bavljenjem istom, stoji, između ostaloga, u nacrtu strategije općine Stolac za razdoblje od 2015. do 2024. godine, koji je dostupan na službenim stranicama te općine u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.
Trend rasta
U strategiji se navodi i kako je nesrazmjeran rast broja muškaraca u odnosu na broj žena obrtnika. Općina Stolac izgradnjom gospodarsko-poslovne zone Hodovo i obnovom turističkih objekata stvara preduvjete za povećanje broja navedenih djelatnosti.
Cjelokupna nepovoljna ekonomska situacija u Federaciji BiH odražava se i na općinu Stolac. Međutim, uspostavom GPZ Hodovo počinje rasti zanimanje investitora za ulaganje u tu gospodarsko-poslovnu zonu tako da se bilježi blagi rast broja gospodarskih društava.
U prometranome razdoblju u okviru GPZ-a Hodovo u dijelu namijenjenom za solare instalirano je 20 solarnih elektrana snage 150 KW što u ukupnom iznosu čini 3 MW električne energije te 96 investitora koji su u fazi dobivanja potrebnih odobrenja. U dijelu zone namijenjenom za gospodarsku djelatnost djeluje jedna pravna osoba koje se bavi proizvodnjom plastike. Osim navedene gospodarsko-poslovne zone, u općini je registriran i određeni broj poduzeća čije je poslovanje uglavnom bazirano na trgovačkoj djelatnosti.
Statistički gledano, odnos broja otvorenih i zatvorenih pravnih osoba u 2010. godini bilježi trend rasta otvorenih poduzeća, dok je 2011. godine zabilježen isti odnos broja otvorenih i zatvorenih. U nacrtu strategije razvoja općine Stolac za razdoblje od 2015. do 2024. godine navodi se i kako je tijekom rata gospodarstvo izgubilo tržište, a nakon rata nije došlo do obnove gospodarskih kapaciteta.
Neobnovljeni kapaciteti
Više od 392.434 četvorna metra proizvodnog prostora izvan je funkcije. Izdvojeni su i značajni gospodarski subjekti općine koji su izvan funkcije, a nekada su zapošljavali velik broj ljudi.
One koje svakako valja spomenuti su “Rudarsko-metalurški kombinat”, koji se bavio isključivo metaloprerađivačkom industrijom, te “Unis” kao i “Metal ferum”. Među navedenima se izdvaja i “INKOS” koja se bavio tekstilnom industrijom, “Enterijeri” i “Kartonaža” koji su radili u drvoprerađivačkom industrijom, vinarija “Hepok” koja je imala značajno mjesto u prehrambenoj proizvodnji. Gašenjem navedenih tvrtki izgubljeno je više od 2800 radnih mjesta, tako da je danas broj zaposlenih smanjen na skoro četvrtinu predratne razine, a društveni proizvod po stanovniku sveden na svega 80 posto prosjeka u FBiH, navodi se u nacrtu strategije razvoja.•
