Puno prije kraja godine morat ćemo izmijeniti Izborni zakon, a to onda znači i implementaciju odluke Suda iz Strasbourga u predmetu “Sejdić-Finci” i odluke Ustavnog suda za Mostar, a nakon toga moramo ići u drugu fazu ustavnog preuređenja države, koja je nefunkcionalna, troma. Ja mislim da je naš prijedlog o četiri federalne jedinice racionalan i svima prihvatljiv. Ovo je, uz ostalo, u intervjuu Hrvatskom Medijskom Servisu izjavio član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović.
• Hoće li novi pristup Europske unije potisnuti u drugi plan potrebu izmjene Izbornog zakona i ustavnog preuređenja BiH, s obzirom da naglasak stavlja na ekonomske reforme?
- Ne, već upravo obrnuto. Mi smo usvojili jednu izjavu gdje je “Sejdić-Finci” naglašen na kraju priče, međutim, ako složimo stvari dinamikom koja je nužna, ne možemo pristupiti i doći do kandidatskog statusa i naše prijave (za članstvo u EU, op.hms), a cilj je da našim planom to uradimo do 2017., dok ne riješimo “Sejdić-Finci”. Ne možemo proces završiti ako ne završimo Izborni zakon ove godine, a za to je potrebna implementacija odluka Suda u Strasbourgu, odluke Ustavnog suda BiH za Mostar i mnoga tehnička pitanja. Tako da je to međusobno isprepleteno. Istina ovdje je naglasak stavljen na socijalno i ekonomsko zbog aktualnog trenutka, međutim, izjava vrlo precizno stavlja u isti kontekst i odluku Suda u Strasbourgu.
• Izjavu o europskoj opredjeljenosti koju je usvojilo Predsjedništvo BiH potpisali su svi lideri parlamentarnih stranaka, sada bi je trebao usvojiti i Parlament BiH, što nakon toga?
- Vrlo brzo treba uspostaviti Dom naroda jer izjavu trebaju usvojiti oba parlamentarna doma, a onda bi napravili vremenski plan kako ono što je doista ovako općenito napisano u izjavi provesti, ovisno koja je stavka u nadležnosti koje razine vlasti. Uvjeren sam da će taj plan jasno definirati obveze svake razine vlasti, u sljedeći mjesec i pol dana. Mislim da ćemo u petom ili šestom mjesecu već dinamično krenuti u Federaciji, a onda i ka drugom entitetu odnosno trećem narodu, da pokušamo otvoriti pitanja Izbornog zakona jer bi se trebao promijeniti ove godine. A to vam onda, vraćam se na početak, vrlo jasno govori da presuda Suda u Strasbourgu mora biti riješena u ovoj godini, puno prije kraja godine. Meni se čini da je to dovoljno velika obveza da u drugi plan ne može otići nikako.
• Kako komentirate izbor čelnika Federacije, gdje je srpski dopredsjednik FBiH gospodin Dunović izabran bez podrške srpskog kluba, iako većina izaslanika i tog kluba, zapravo, ne predstavlja Srbe u tom entitetu?
To što se događalo u Klubu Srba, to smo prošlih godina imali u Klubu Hrvata. Mi smo danas zbog neuređenosti Ustava diskreditirali demokratski pristup, on je, prije svega, nezakonit i mi moramo kazati da je takav. Nije dovoljno više ni 17 izaslanika u nekom klubu Doma naroda, sada vidimo da može i manje, i onda špekuliramo što je trećina - pet ili šest. A u drugom krugu izbora predsjednika i dopredsjednika FBiH nije potrebna podrška, čak ni te trećine izaslanika nekog kluba, dovoljna je većina u Zastupničkom domu. Ja mislim kako je to jedno grubo izigravanje legitimne volje predstavnika svih naroda. Ja moram to vrlo jasno kazati, to se i nama događalo, samo je sada netko drugi intervenirao. Drugim riječima, Izborni zakon se mora promijeniti da do kraja zaštitimo poziciju naroda i klubova tih naroda. Ja vjerujem da će ta rješenja biti takva da više nikada nećemo morati strahovati hoće li nam drugi narod birati predstavnika, da se drugi predstavljaju kao Hrvati, a vidjeli ste neobičnih imena i na listi predstavnika za hrvatski i srpski klub.
• Da, ali i HDZ je glasao u Zastupničkom i Domu naroda za gospodina Dunovića, iako on nije imao podršku srpskog kluba? Prigovara Vam se da ste time i sami pogazili načelo da jedan narod drugome ne može birati političke predstavnike? Zbog čega ste tako postupili?
Pa isključivo iz praktičnih razlog. Prigovor stoji. Da nismo tako postupili, ne bi bilo vlasti, a onda bi stanje bilo puno gore, od ovog što smo naslijedili. Dakle, birali smo manje zlo. Ovo rješenje smatramo neustavnim, destruktivnim, tako da prigovor s jedne strane stoji i mi moramo ovaj proces otkočiti, riješiti pitanje pozicije hrvatskog naroda tako da smo s te strane uradili to što smo uradili, ali ukazali smo na jedna nedostatak.
• A što je s ustavnim preuređenjem BiH?
- Prvi korak je promijeniti Izborni zakon, a to nam stvara mogućnost da iduće godine imamo izbore u Mostaru, a da bi se to dogodilo mora biti donesen novi izborni zakon i time bismo riješili to pitanje da jedan narod drugom ne bira predstavnika za sva vremena. I, svi oni koji žele BiH kao patrioti i kako se već nazivaju u nekim fazama potrebe političkog ispoljavanja svog stava, moraju shvatiti da bez nas neće ništa uraditi. To mora biti riješeno. S druge strane, ja sam uvjeren da sve ovo što mi danas pričamo ima svoju drugu fazu, to jest preuređenje BiH. Ako bismo uspjeli ove godine riješiti Izborni zakon, onda trebamo uraditi racionalizaciju organiziranja države i ta racionalizacija za sebe će vezati pitanje jednakopravnosti sva tri naroda.
•Vi, odnosno HDZ predlažete četiri federalne jedinice?
Mislim da je naše rješenje krajnje korektno, bez problema prihvatljivo drugom i trećem narodu. Oko toga ćemo početi raspravljati u iduća dva mjeseca, i preko javnost i Hrvatski narodni sabor. Pretočit ćemo to i u deklaraciju Hrvatskog narodnog sabora. Snažno će se naglasiti ta potreba reorganizacije države. BiH ovako ne može funkcionirati, preskupa je, pretroma je… U tom smislu sam optimističan, s tim da do tog rješenja moramo doći zajedno, to bez daljnjeg, da bismo promijenili Ustav i te elemente za to treba jedna snažna dvotrećinska većina. Ja sam uvjeren da imamo dovoljno argumentacije da motiviramo sve u BiH i izvan BiH za to.
• Hoće li Hrvatska uvjetovati davanje kandidatskog statusa za članstvo u EU BiH postizanjem takvog ustavnog uređenja koje će osigurati jednakopravnost hrvatskog s druga dva konstitutivna naroda?
Rano je o tome govoriti. Mi smo danas daleko od kandidatskog statusa. Ali jasno je naglašeno od predsjednika HDZ-a Karamarka i predsjednice Kolinde Grabar Kitarović da podržavaju prijedloge legitimnih predstavnika Hrvata.
• Najavili ste kako će u utorak biti nastavljeni pregovori o raspodijeli resora u Vijeću ministara. Rekli ste da je izvjesno da će HDZ-u pripasti resor financija i da će na čelu tog ministarstva biti gospodin Vjekoslav Bevanda. No, niste spominjali Ministarstvo vanjskih poslova. Jeste li odustali od tog resora?
Razgovori se vode, nisu završeni. Napravili smo nekoliko koncepata kako pregovarati. Jedno je sigurno, hrvatski narod i HDZ će dobit 3 ministarstva i 4 zamjenička mjesta. Jedno od ministarstava za koje sam danas siguran da je naše je Ministarstvo financija, na čijem će čelu biti gospodin Bevanda. Cilj je da svaka od tri strane dobije po dva jaka, zahtjevna ministarstva. Naša je procjena da su to financije i vanjski poslovi. Budući je premijer iz bošnjačkog naroda, a ako mi uzimamo financije, Srbi će uzeti vanjske poslove. A onda u sljedećem krugu izbora bili bi vanjska trgovina, promet, civilni poslovi. Naravno, opet će se ta tri ministarstva podijeliti na tri strane, i onda se ide u treći krug izbora resora. Ja sam uvjeren da će otprilike sve tri strane imati izbalansirana kvalitetna ministarstava. Naravno, mi imamo pripremljene ljude koji mogu kvalitetno voditi ta ministarstva, i ali imamo i kriterije da među ministrima mora biti jedna dama. Drugo, želimo da sva područja u BiH gdje žive Hrvati trebaju biti prepoznata kroz tri osobe, a kroz čitav koncept kroz sedam ljudi. Siguran sam da će iz HDZ-a biti jedna ministrica i jedna zamjenica u Vijeću ministara.
• U federalnoj Vladi HDZ, uz pet hrvatskih, traži i jednu srpsku poziciju. Zahtjev za svim hrvatskim ministarstvima je razumljiv jer ste dobili dominantnu podršku Hrvata na izborima. No, nemojte mi reći da imate legitimitet predstavljati Srbe u FBiH?
Naš pristup je bio da vlast gradimo od županijske, preko entitetske do državne razine. I, iako smo već u RS dobili vlast, i tamo dobili jedno ministarsko mjesto, za gospodina Čordaša, logično bi bilo da u Federaciji damo jedno mjesto srpskom kandidatu. Ja sam rekao gospodinu Izetbegovića na našem prvom susretu da gradimo partnerske odnose, pa bilo bi krajnje korektno da Hrvati imaju 6 ili 7 pozicija u Vladi, s obzirom da smo osvojili na izborima apsolutnu podršku jednog konstitutivnog naroda. Danas HDZ ima najuvjerljiviju poziciju, imamo 13 izaslanika u Domu naroda, to nema nitko drugi, vidjeli ste kako je u kvoti Srba. Gospodin Komšić je vrlo jasno kazao u fazi dogovora da ne želi ni jedno bošnjačko i ni jedno hrvatsko mjesto. Gospodin Izetbegović je kazao precizno, nije fer da sve iznosim, ali evo ovaj dio mogu, pa dajmo onda tri srpska mjesta Komšiću. Ja sam rekao da nije problem, onda će jedno bošnjačko mjesto pripasti HDZ-u, pa se odlučite. Mi ćemo morati preurediti odnose tako da osiguramo jednakopravnost, ne da nam netko daje osam, pet ili tri pozicije, i da nam kaže da je tako, SDP, DF ili netko treći, ali u ovom trenutku to je minimalno šest, odnosno, pet hrvatskih i jedno srpsko mjesto.
• Kako komentirate to što su za DF dominantno glasali Bošnjaci, a ta stranka ne želi predstavljati Bošnjake u Vladi FBiH, već kao ostale, a zapravo Srbe, čiju većinsku podršku, evidentno, nema?
Zar to treba komentirati, uopće? Ja razumijem politiku SDP-a koja traje 15 godina, koncept prodaje nacionalnog pod krinkom građanskog. I to se preslikalo na DF, koji je jedno SDP-ovo krilo. I oni će opet za pola godine razmišljati o zbijanju redova. Da je to građanska koncepcija znali bi na čemu smo. Kad vidite što je radio SDP posljednjih deset-petnaest godina, onda shvatite da su oni samo građanski koncept koristili da bi napakostili nekad Srbima, nekad Hrvatima. I danas da su imali priliku u istoj bi mi poziciji bili kao i 2010. Oni s nama ne bi ni pregovarali. Uostalom, pogledajte posljednjih 15 godina kako su se mijenjali na vlasti, kakva je koncepcija bila, što se pokušalo uraditi. Ta politika u osnovi ne vodi dobru. Dobit ćemo popis stanovništva, ja mislim da tih ljudi koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitivnog naroda nema ni tri posto. U strukturi DF-ovih glasača je više od 95 posto bošnjačkih glasova i oni mogu predstavljati te ljude.
• Koje resore u Vladi FBiH želi HDZ ?
To su Ministarstvo financija, poljoprivrede, tražimo energetiku ili promet, zdravstvo, Ministarstvo branitelja, iz više razloga, jer to nam je opredjeljenje. Čak prvi razgovori su bili na tom tragu. Za branitelje, odmah će biti izjava oko revizije to je pitanje principa. Naravno, tu još postoji Ministarstvo turizma. Ima čak i varijanta za novo ministarstvo, ako bi u međuvremenu napravili podjelu energetike i industrije na dva ministarstva da ona neustavna ministarstva obrazovanja i kulture transformiramo u jedno, u neku drugu dimenziju, moguće je i to da malo udovoljimo bošnjačkoj strani - da to bude neko ministarstvo otprilike kao što je Ministarstvo civilnih poslova na razini BiH. I, već na prvoj konstituirajućoj sjednici nove Vlade FBiH stavit ćemo izvan snage neustavnu i nezakonitu reviziju branitelja i dati suglasnost za imenovanja vršitelja dužnosti u javnom sektoru, tu naravno mislim i na javna poduzeća, da bi što prije zaustavili sve ove negativne procese.

Kod ‘susjeda’ po gorivo: Litru benzina preko granice plaćaju tek 1,19 eura