Kako vratiti povjerenje iseljeništva, ojačati veze s domovinom i stvoriti pretpostavke za ulaganje u zemlju porijekla, ključno je pitanje u ekonomskim tijekovima BiH, a struka je pritom jedinstvena u stajalištu kako je nužno izraditi strateški odnos koji će rezultirati i svojevrsnim lobiranjem iseljeništva, a što sa sobom otvara nemjerljiv gospodarski potencijal, piše Večernji list BiH.
Zdenko Štriga, uspješni biznismen rodom iz Hrvatske, osnivač i generalni menadžer društva Coral Consulting Service d.o.o. ovih je dana u Mostaru otvorio ured svoje tvrtke Coral, a za Večernji list kaže kako države u regiji ne žele ili ne znaju iskoristiti svoj znanstveni, gospodarski, kulturni, sportski i politički potencijal u smislu lobiranja iseljeništva diljem svijeta. -Zbog pasivnosti i loše investicijske klime, golem gospodarski potencijal tako ostaje neiskorišten - ističe Štriga.
Uvezivanje
Formiranjem takve strategije na državnoj razini mogli bi se uskladiti odnosi prema dijaspori i tako vratiti izgubljeno povjerenje i djelomično popraviti narušeni odnosi između zemlje porijekla i iseljeništva, dodaje te naglašava i kako je strategija Corala uz dijasporu za bolju budućnost. Štriga je pojasnio i kako žele staviti iseljeništvu na raspolaganje, pojasniti im ciljeve i vizije, uspostaviti sustav koordinacije te ih pozvati da se uključe u proces ekonomskog razvoja.
-To je naš najveći motiv - da pokažemo dijaspori: Evo, znamo da postoje problemi, ali postoji i volja da se problemi riješe. Problemi i izazovi u svijetu zahtijevaju rješenja koja uključuju povezivanje, razvoj i suradnju. Tko se danas odvaži napraviti korake u tom smjeru, imat će od toga mnoge dobrobiti. U životu ne vrijede samo materijalne stvari; važna je i kvaliteta života i osjećaj da ste dijelom zajednice, a svaki povratnik u svoju domovinu to, itekako, može ostvariti. Počeli smo s procesom razvijanja programa aktivne suradnje s vama koji ste svoju domovinu, grad, svoju općinu zamijenili novim mjestom prebivališta u nekim državama diljem svijeta. Naš cilj zajedničkog djelovanja usmjeren je na jačanje poslovne mreže, suradnja i unaprjeđenje ljudskih potencijala te promocija i informiranje u svrhu jačanja konkurentnosti regionalnog gospodarstva, što bi trebalo doprinijeti ostvarivanju dugoročno održivog gospodarskog rasta, povećanju zaposlenosti i stvaranju novih radnih mjesta te smanjenju makroekonomskih neravnoteža. Uvjereni smo da ćemo zajedno kreirati brojne projekte koji će uljepšati život svim građanima i građankama u regiji - poručio je Štriga.
Kada je riječ o konkretnim načinima pomoći u uvezivanju, Štriga navodi kako, zahvaljujući dosadašnjem iskustvu, iseljeništvu mogu pomoći pri odabiru investicijskog projekta u skladu s ponudom i potražnjom kao i projekta koji može ostvariti očekivanu dobit štedeći im vrijeme i novac.
Također, to mogu i stručnom pomoći i savjetovanjem kao što su: organiziranje obilaska investicijskih lokacija, organiziranje sastanaka s predstavnicima javnih ili fizičkih osoba, pružanje svih potrebnih informacija u svim fazama projekta, pribavljanje potrebnih informacija o poslovnim, pravnim i investicijskim mogućnostima...
Marija Ćeškić, direktorica Corala u Mostaru ističe kako samom činjenicom da postoje one osobe koje poznaju naše prilike i mentalitet, a žive u nekim drugim i boljim uvjetima, daje im se mogućnost vjerovati da bi naše dublje povezivanje moglo stvoriti nove vrijednosti i nove projekte.
Vođeni tom vizijom, nastala je priča koja se zove Coral, dodala je, kazavši i kako se kroz Poslovni centar Frankfurt, na čijem se čelu nalaze pripadnici dijaspore, vođeni željom da svoja poznanstva i iskustva povežu s maticom iz koje potječu, stvara potpuno novi pogled na rast i razvoj zemalja jugoistočne Europe.
Ćeškić navodi i kako je BiH sa stajališta stranih investitora atraktivna lokacija za investiranje. Geografski položaj kao veza između Europske unije i zemalja Jugoistočne Europe, relativno niski troškovi rada, razvijena industrijska kultura i put k Europskoj uniji samo su neki od razloga zbog kojih se investitori odlučuju za Bosnu i Hercegovinu.
Kaže kako su industrije koje su u najznačajnijem porastu prehrambena i poljoprivredna industrija, metalna industrija, drvna industrija i industrija namještaja, energetski sektor, građevinska industrija te IT industrija.
- BiH pruža široke mogućnosti za dobro pripremljene i strpljive izvoznike i investitore. Zemlja je otvorena za strane investicije, nudi liberalni trgovinski režim, a posjeduje i bogate prirodne resurse. BiH se još uvijek bori za privlačenje stranih investicija jer se investitori suočavaju s velikim brojem ozbiljnih prepreka uključujući: složeni pravni i regulatorni okvir i strukture vlasti; netransparentne poslovne procedure; korupciju; lošu infrastrukturu; nedovoljnu zaštitu imovinskih prava kao i slabe sudske strukture. Mnogi projekti se provode uz sudjelovanje i podršku razvojnih banaka, Svjetske banke, Europske unije i drugih međunarodnih donatora - kazala je ona.
Brendiranje
Prof. dr. sc. Božo Skoko, jedan od vodećih hrvatskih komunikacijskih stručnjaka, ovom se prilikom osvrnuo na tematiku brendiranja država. Kazao je kako je Hrvatska u dobrom dijelu svijeta percipirana kao iznimno lijepa i atraktivna turistička destinacija.
- Prema utjecajnom Bloom Consultingu, koji na godišnjoj razini objavljuje listu najpopularnijih turističkih zemalja brendova, Hrvatska je 2022. pozicionirana na 9. mjesto u Europi, ispred Austrije, Nizozemske, Švedske, Belgije, Danske, Finske… Na globalnoj razini smo na 16. mjestu, iza Švicarske, Kanade…, a ispred Grčke, Južne Koreje, Egipta i Novog Zelanda. I dok možemo biti zadovoljni turističkim imidžom i globalnim rejtingom Hrvatske, nažalost, stvari nam ne idu u prilog kad je u pitanju snaga našeg gospodarskog brenda. No, kad je u pitanju snaga hrvatskog gospodarskog brenda, nemamo baš puno razloga za zadovoljstvo. Na zasebnom Country Brand Rankingu - Trade Edition 2022./23. koji mjeri izvoznu snagu pojedinih država, moć privlačenja stranih investicija i općenito vrijednost njihovih gospodarskih brendova, Hrvatska je među europskim zemljama zauzela tek 30. mjesto - naveo je on.
To jasno govori da Hrvatska još nije, naglasio je, dovoljno prepoznata kao ulagačka destinacija i da se moramo itekako potruditi da uvjerimo svijet kako nismo samo idealna zemlja za odmor već i za ulaganja, poslovanje, pa i život. - A potencijala imamo - od obrazovanih, inovativnih i radišnih ljudi, prostora, državne stabilnosti i sigurnosti pa do poslovnog iskustva i u najzahtjevnijim branšama. U tom kontekstu valja iščitavati i američki indeks - Best Countries, koje provodi U. S. News. Prema tom indeksu, Hrvatska je najbolje rangirana u kategorijama doživljaja, 19. (prijateljska, zabavna, srdačna, dobra klima, lijepa, privlačna…), građanskih prava, 25. (razina ljudskih prava, briga za okoliš, jednakost, prava manjina, religijske slobode, napredna, poštuje pravo vlasništva, pouzdane institucije, dobra raspodjela političke moći…), kvalitete života, 29. (kvalitetno i pristupačno tržište rada, politička i ekonomska stabilnost, sigurnost, ugodno okruženje, primjereno za obitelj, dobar javni sustav obrazovanja, visoka razina zdravstvene zaštite i kvalitetne medicinske usluge…), te nešto slabije u otvorenosti za posao, 37. (razina birokracije, jeftini troškovi proizvodnje, razina korupcije, razina prihvatljivosti poreznih nameta, razina transparentnosti djelovanja vladinih institucija…) - objanio je Skoko. Na temelju tog američkog pogleda mogli bismo, smatra on, zaključiti kako je Hrvatska idealno mjesto za život. Zapravo, država po mjeri čovjeka.
- Doduše, nije nešto poduzetna, niti se trudi ostvariti utjecaj u svijetu, ali je slikovita i ugodna, široke ruke kad su u pitanju građanska i manjinska prava, tolerantna i otvorena, stabilna i sigurna. A kako bi poboljšala rejting i na područjima u kojima, prema njihovoj percepciji, zaostajemo, očito nam treba dobra globalna priča, koja će druge inspirirati, kvalitetni brendovi i proizvodi, ulaganja i izvoz - dodao je Skoko.
- Kako je napisao poznati britanski teoretičar brendiranja država Simon Anholt - "Mašta je važna jer samo inovativnost i kreativnost mogu stvoriti stvaran napredak, promijeniti ugled i održati ga zdravim." Hrvatska je percipirana kao lijepa država, s atraktivnom prirodom i prostorom. Moramo napraviti iskorak i predstaviti svijetu naše ljude, koji su inovativni, kreativni, otvoreni novom i drugačijem… Moramo predstaviti svoj suvremeni identitet, svoje ulagačke potencijale i mogućnosti, koje su još uvijek u sjeni naših prirodnih ljepota - kaže Skoko. A tko nam u tome može pomoći, odnosno tko bolje poznaje istodobno nas i očekivanja zapadnih ulagača od, naglasio je Skoko, naših iseljenika, koji su uspjeli steći ugled i poslovne kontakte u zajednicama diljem svijeta. Podsjeća da često kao uzor spominjemo Irsku i irsko gospodarsko čudo. Ono je, podsjeća profesor Skoko, nastalo ponajviše zahvaljujući sinergiji Irske i njezinih iseljenika i povratnika, koji su sa sobom donijeli znanja, iskustva, kontakte i ulagače. - Hrvatska, nažalost, nedovoljno koristi svoju dijasporu koja joj je prirodno produžena ruka i neiskorišten potencijal. S druge strane postoji niz inicijativa koje rade na povezivanju i umrežavanju domaćih mogućnosti s inozemnim potrebama. Jedan od sjajnih i uspješnih primjera je poslovni čovjek Zdenko Štriga i njegov Coral Consulting Service. On je izdvojio svoje vrijeme, znanje, iskustvo i poslovne veze kako bi pomogao Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, odnosno kako bi ovaj dio Europe učinio konkurentnijim i bližim zapadnim ulagačima - naveo je Skoko. Kaže kako je to dobar i poticajan primjer kako povezati domoljublje i posao te je uvjeren kako će i nositelji naših domaćih institucija prepoznati tu i slične inicijative te učiniti sve kako bi olakšali i privukli inozemna ulaganja, koja su važan pokretač razvoja i bolje budućnosti. Ističe kako su otvaranje novih radnih mjesta, podizanje životnog standarda, izvoz i jačanje inovativnosti također jedini put zaustavljanju iseljavanja iz naših krajeva. - Naši prostori skrivaju toliko potencijala, uključujući i one ljudske, koji u dobroj mjeri još nisu prepoznati na globalnoj razini. S druge strane, svojom neaktivnošću, sporošću, birokracijom, pa i nerazumijevanjem suvremenih poslovnih trendova, često kočimo iskorištavanje tih potencijala. Zato je krajnje vrijeme da poradimo na jačanju vlastite konkurentnosti, micanju prepreka te međusobnim umrežavanjem - poručio je Skoko. Zaključuje kako su ponosni na činjenicu da je Hrvatska postala turistička velesila, što potvrđuje rejting, te ističe kako je krajnje vrijeme da pokažemo malo mudrosti, organiziranosti, zajedništva te kreativnosti i inovativnosti te - nakon što smo stvorili hrvatski turistički brend - od Hrvatske napravimo i snažan politički, gospodarski i kulturni brend.
Veliki potencijal
Haris Halilović, predsjednik Saveza dopunskih škola BiH te bivši generalni konzul BiH u Stuttgartu podsjeća kako u odnosu na broj stanovnika Bosna i Hercegovina spada u sam vrh država po broju svojih građana/građanki koji/e žive rasuti širom svijeta. Statistike govore da više od dva milijuna građana/građanki Bosne i Hercegovine danas ne živi na starim adresama, ni u Bosni i Hercegovini. - Bh. dijaspora, dodaje, svojim financijskim donacijama i ulaganjima i dalje predstavlja najveće investitore u domovini. Naime, službeni iznos doznaka iz iseljeništva za prošlu godinu iznosio je oko 2,5 milijarde KM, a neslužbeno, ta brojka je trostruko veća. Uz to treba dodati da je od 2000. godine do danas bosanskohercegovačko iseljeništvo u gospodarstvo Bosne i Hercegovine "ubrizgalo" oko 55 milijardi KM nepovratnih sredstava. Iz Centralne banke navode da posljednjih godina novčane doznake iznose oko osam posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pojasnio je Halilović. Ističe kako je prema većini onih koji dobro poznaju situaciju u BiH i njezinu iseljeništvu dijaspora ogroman potencijal Bosne i Hercegovine i mogla bi značajno utjecati na njezin brži ekonomski napredak. - U vremenu kad se Bosna i Hercegovina zbog ukupnog gospodarskog ambijenta ne može pohvaliti značajnijim stranim investicijama, sredstva iz inozemstva koja kao investicije ulaze u njezine gospodarske tijekove putem raznih projekata poslovnih ljudi i kompanija iz inozemstva na inicijativu ili preporuku ljudi iz bosanskohercegovačke dijaspore, vrlo su značajna. Jedan od onih koji su napustili poslovnu sigurnost u Njemačkoj i biznis pokrenuli u Bosni i Hercegovini je i Suad Bešlić iz Münchena. Gospodin Bešlić se 2017. godine iz glavnog grada Bavarske vratio u Živinice. Konstruirao je i napravio prvo vatrogasno vozilo u BiH. Prve godine rada imao je 27, a već sljedeće, 2018. godine 48 radnika. Na desetine je i drugih građana/ki iz BiH u dijaspori koji/e su svoje biznise razvili/e i u domovini i zapošljavaju nove radnike/ce - pojasnio je. Pritom ističe kako su izravna strana ulaganja od ogromnog značaja za svaku državu čiji je cilj da smanji nezaposlenost, poveća BDP i vlastite proizvodne kapacitete. Poseban pozitivan učinak imaju investicije koje podrazumijevaju stvaranje potpuno novih proizvodnih kapaciteta koji ranije nisu postojali.
Poručio je kako Bosna i Hercegovina, kao zemlja s visokom stopom nezaposlenosti, treba svoju stratešku opredijeljenost za privlačenje izravnih stranih ulaganja uskladiti sa stvaranjem ambijenta koji bi privukao strane ulagače. - U nedostatku toga i adekvatnog institucionalnog okvira, koji bezuspješno čekaju godinama, poslovni ljudi u zemlji i dijaspori sami pronalaze načine za uvezivanje. Jedan od pozitivnijih primjera uvezivanja poslovnih ljudi iz BiH i njezine dijaspore je i gospodin Zdenko Štriga, uspješan poslovni čovjek i njegov Coral Consulting Service iz Frankfurta. Gospodin Štriga ulaže svoje vrijeme, znanje, višegodišnje iskustvo i poslovne veze kako bi pomogao da i Bosna i Hercegovina bude dio napredne Europe i bliže zapadnim ulagačima. U tu svrhu njegov Coral Consulting Service iz Frankfurta otvara tri predstavništva u BiH. Coral Consulting Service iz Frankfurta organizirat će jednom godišnje susrete predstavnika/ca BiH i njemačkih vlasti, udruga poduzetnika/ca, poduzetnika/ca, ekonomskih, pravnih i stručnjaka/kinja drugih oblasti ove dvije zemlje - naglasio je Halilović. Dragana Otašević, migrantologinja iz Crne Gore, podsjeća kako je Crna Gora povijesno i aktualno promatrano zemlja visoke emigracije.
- U mnogo manjoj mjeri zemlja imigracije, iako je, tijekom posljednjih godina, istu naselio značajan broj stranaca i strankinja, uglavnom mladih osoba koje privlači crnogorsko primorje, prirodne ljepote kao i najava novog programa privlačenja digitalnih nomada što podrazumijeva olakšice u smislu viznog i boravišnog režima te naplate poreza - dodala je. Kaže i kako, pored velikih napora koje ulaže u radu s iseljeništvom, Crna Gora na službenoj razini ne posjeduje informacije o brojnosti njenih iseljenika i njihovih potomaka u svijetu, te je vrlo teško procijeniti koliko danas Crnogoraca i njihovih potomaka živi vani. - Što bi značilo da naša država prvenstveno mora riješiti gore navedeno pitanje, baviti se istraživanjem i evidencijama kada su u pitanju migracije stanovništva. Da bi jedna država kreirala migracijske politike, ona mora, prije svega, imati saznanja o brojnosti i karakteristikama određene migracijske grupe osoba, odnosno iseljenika. To je polazna točka - poručila je ona. Podsjetila je kako se prema članku 14. Zakona o suradnji s dijasporom - iseljenicima Crna Gora obvezala na razvijanje gospodarskog partnerstva s dijasporom. - Što znači da Crnoj Gori nedostaje službena konkretna politika i specifičan program na državnoj razini koji bi u većoj mjeri privukli naše iseljeništvo da ulaže u svoju Domovinu. Bez kvalitetne baze koja se odnosi na gore navedene podatke i potrebe, nije moguće voditi ni kvalitetnu politiku privlačenja investitora uopće, pa ni onih iz naše dijaspore - dodala je ona. Kaže kako je Međunarodna organizacija za migracije kroz priručnik "Developing a Road Map for Engaging Diasporas in Development" definirala korake koje države trebaju preuzeti u smislu angažiranja dijaspore u raznim razvojnim projektima. Prije svega, nastavlja, države moraju identificirati svoje ciljeve i kapacitete. Drugo, one moraju upoznati svoju dijasporu, njenu brojnost i karakteristike.
-Treće, država treba stvoriti povjerenje između svojih institucija i dijaspore. Kao četvrti korak IOM navodi da se država treba potruditi mobilizirati dijasporu za razvoj. Dakle, država porijekla treba biti mobilizator, ona koja inicira aktivnosti - poručila je ona. Lijepa vijest je, podsjeća, da je matična institucija crnogorskih iseljenika, Uprava za suradnju s dijasporom - iseljenicima počela ozbiljnije baviti se ovim pitanjem, organizirajući "Biznis forum" na kojem su imali priliku govoriti predstavnici raznih institucija i članovi dijaspore.
Panelisti su diskutirali o modalitetima suradnje predstavnika dijaspore s nadležnim organima i lokalnim samoupravama, kako bi se prepoznala područja u kojima postoji potencijal za ekonomski napredak i valorizaciju održivih poslovnih planova, u čijoj bi realizaciji značajan doprinos dali iseljenici koji imaju uspješne kompanije u inozemstvu. - Dakle, prije organiziranja ovakvih događaja, država bi već trebala imati identificirane potencijalne investitore čije bi se potrebe i ponude usmjeravale prema specifičnim institucijama i općinama u čiji se razvoj želi ulagati. Ako kao država imamo identificirane potencijalne investitore, specifično po raznim kontinentima, odnosno raznim državama, mi bismo, na mnogo sveobuhvatniji i učinkovitiji način pristupali ovoj temi. S druge strane, potrebno je ostvariti i održavati permanentnu komunikaciju s iseljeničkim zajednicama u smislu realizacije raznih prezentacija u državama prijma, o mogućnostima ulaganja u Crnu Goru, te njenoj turističkoj promociji - pojasnila je ona. Dodaje kako je veoma važno napomenuti da se potencijali dijaspore za ulaganje u državu porijekla ne odnose samo na izravno ulaganje na geografsko područje Domovine. Iseljenici i njihovi potomci, kroz aktivnosti njihovih zajednica u državama prijma, mogu uz podršku države utjecati na razvoj zemlje porijekla, kroz iniciranje raznih suradnji između države prijma i države porijekla, ali i kroz izravnu, ozbiljnu, promociju potencijala domovine.
- Za ovakav tip aktivnosti, države, a posebno one koje imaju razvijen nacionalni brend, trebaju svojim iseljeničkim zajednicima pružiti punu logističku i svaku drugu podršku, koja je potrebna da se ovakav tip aktivnosti realizira. Veliki je broj pojedinaca i zajednica crnogorske dijaspore, koji su doprinijeli promociji Crne Gore u svijetu. Većina njih ove aktivnosti realizira koristeći vlastite resurse. Zamislite, što bi se sve postiglo kada bi država iza njih stala s nekim konkretnim programom - poručila je ona.
