Bosna i Hercegovina na jednu marku uvezenog bilja, šumskih plodova i meda izveze 3,38 KM ovih proizvoda, što govori kako je pokrivenost u tom sektoru čak 338 posto, pokazuju podaci Vanjskootrgovinske komore BiH.
Ukupna vrijednost izvoza u prošloj godini iznosila je 36 milijuna maraka, a uvoza 11 milijuna, čime ova oblast spada među rijetke s pozitivnim bilansom u vanjskootrgovinskoj razmjeni, pišu Nezavisne novine.
Mirko Bošković, tajnik ovog odjela u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, istaknuo je da je rast izvoza u 2017. godini u odnosu na prethodnu godinu bio 3,7 milijuna KM, ili 11 posto, dok je uvoz bilježio pad od četiri posto.
Gljive su dominirale izvozom u vrijednost od 17,4 milijuna KM (48 posto). Najviše su izvožene suhe, zatim svježe pa smrznute i na kraju mali postotak konzerviranih.
Nakon gljiva najviše je izvezeno eteričnih ulja u vrijednosti od 9,7 milijuna KM. Ostatak popunjavaju začini, šumsko voće, ljekovito bilje i med. Na strani uvoza dominira ljekovito bilje u vrijednosti od 4,4 milijuna KM, ili 41 posto uvoza.
Ipak, proizvođači smilja, od kojeg je napravljena većina izvezenog ulja, poručuju kako ne osjećaju boljitak iako izvoz iz godine u godinu sve više raste, jer je cijena otkupa iz godine u godinu manja, a jamstvo za otkup gotovo da nitko i ne daje.
Tako dolazi do svojevrsnog paradoksa, gdje izvoz ulja konstantno raste, dok su proizvođači sirovine u neizvjesnosti po pitanju otkupa.
"Pojedinci se trude na sve načine spriječiti nas da se sretnemo s pravim kupcima, koji bi dobili povoljniju cijenu, a gdje bi i proizvođači bili zadovoljni. Prošle godine cijena za kilogram je bila 80 feninga, a prije samo nekoliko godina ona je išla i do sedam maraka po kilogramu.
Kilogram eteričnog ulja od smilja na svjetskom tržištu se prodaje od 1.800 do 2.200 eura, a za proizvodnju jednog litra potrebno je 450 kilograma smilja. To pokazuje da se netko dobro ugrađuje", kaže Slavko Andačić, predsjednik Klastera malih proizvođača smilja.
Prema analizama USAID-a, određene količine ulja iz 2017. godine zbog pada cijena još traže kupce.
Feđa Begović, predstavnik projekta USAID-a "Farma", istaknuo je da je izvoz eteričnih ulja u proteklih pet godina porastao za vrtoglavih 320 posto, a začina za 241 posto.
"U svim kategorijama bilježimo suficit, osim u izvozu meda", rekao je Begović.
Gledajući generalno na sektor ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda, bh. proizvodi izvoženi su u 41 zemlju, što je rekord u posljednjih pet godina. Najveći partner je Italija, u koju je otpremljeno proizvoda vrijednih nešto više od šest milijuna maraka. Odmah iza nje po vrijednosti izvoza je Njemačka, dok je na trećem mjestu Hrvatska.
Prema Boškovićevim riječima, od prvih sedam zemalja u koje je najviše izvezeno, šest je iz EU.
Bošković je naveo da je u prošloj godini najviše izvezeno gljiva u 22 zemlje i eteričnih ulja u 30 zemalja.
Međutim, najveći pad izvoza u odnosu na 2016. godinu zabilježen je prema Sloveniji, koja je za 1,6 milijuna KM manje uvezla proizvoda u BiH.
"Sektor ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda nastavlja s odličnim rezultatima. Izvoz je realiziran na 41 tržište širom svijeta, uz dominaciju EU tržišta. Ovaj mali sektor fascinira izvozom i u SAD, Kanadu, Čile, Australiju, Kinu, Hong Kong, UAE, Kuvajt, pa čak i zemlje poput Francuske Polinezije", zaključak je sa jučerašnjeg predstavljanja rezultata u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
