Unatoč i dalje vrlo visokoj stopi uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, koji nema tendenciju smanjenja, postoji nekoliko proizvoda u koje, sudeći prema cijenama, kao i iznosima koje se zaradi kroz izvoz, vrijedi dalje ulagati.
Večernji list imao je uvid u dokument “Informacija o stanju prehrambene industrije u Federaciji BiH u 2019. godini”, koji je izradilo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, a iz kojega je vidljivo kako je, osim bavljenja mljekarstvom, na duže staze isplativo baviti se sadnjom i prodajom suncokreta, uzgojem koka nesilica, kao i preradom različitih vrsta voća. Tu je i industrija mesnih proizvoda, pa je tako izvoz
pripremljenih ili konzerviranih proizvoda od mesa, drugih klaoničkih proizvoda ili krvi gotovo četiri puta veći od uvoza za razinu Federacije. Na razini države brojka je manja, ali ipak značajna. Tako je prošle godine iz BiH izvezeno 36,252.613 konvertibilnih maraka robe koja uključuje konzervirane proizvode od mesa i druge klaoničke proizvode, dok je u istom razdoblju uvoz bio manji 27,420.048 maraka.
Konkurentnost
Proizvodi gdje je izvoz veći od uvoza jesu mlijeko i vrhnje, a pokrivenost uvoza izvozom za razinu Federacije BiH iznosi 108,64%, dok je za razinu Bosne i Hercegovine čak 120,55%, za jogurt i mliječno-kiselinske napitke za Federaciju BiH iznosi 58,7%, ali za razinu Bosne i Hercegovine čak 161,90%.
Tako smo prošle godine izvezli mlijeka i vrhnja u vrijednosti od 63 milijuna maraka, a uvezli 52 milijuna, a prednjačimo i kada je riječ o jogurtima i kiselom mlijeku. Tu je BiH ostvarila izvoz od 33,9 milijuna maraka, dok je uvoz iznosio 20,9 milijuna. Izvoz jaja također postaje prilično konkurentan, vrijednost izvoza u prošloj je godini iznosila 4,6 milijuna, a uvoza upola manje, 2,3 milijuna maraka. Posebno je iznenađenje ulje od suncokreta - tako je iz BiH izvezeno ovog proizvoda u vrijednosti od 112 milijuna maraka, dok je uvoz bio manji, 106 milijuna KM.
Isplativost
Prednjačimo i kada je riječ o izvozu neprerađenog duhana, koji smo izveli u vrijednosti od 3,1 milijun maraka, dok je uvoz iznosio 1,2 milijuna maraka. Iako se radi o proizvodu kod kojeg, u pravilu, uvozimo više nego što izvozimo, brojke iz izvoza pokazuju kako postoji isplativost i dobra perspektiva za budućnost. Tako smo prošle godine izvezli respektabilnih 13,2 milijuna maraka brašna od pšenice, dok je izvoz kruha, peciva, kolača, keksa i ostalih pekarskih proizvoda sa sadržajem kakaa iznosio 55,8 milijuna maraka.
Solidne brojke ostvarujemo i kod izvoza povrća, voća, orašastih plodova, pripremljenih ili konzerviranih; tako je vrijednost izvoza prošle godine bila 3,4 milijuna maraka, dok je dobra vijesti i što je izvoz džemova, želea, marmelada i kaša od voća dostigao brojku od 4,7 milijuna maraka. Ipak, dug je put do oporavka i uzdizanja izvozno orijentirane industrije poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
Tomu svjedoči podatak kako je izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2019. godini bio u vrijednosti od 366,425.443 KM, a uvoz 2.020,566.684 KM.•
