Uzgoj jagode posebno je izražen u Tuzlanskoj županiji, a službena berba će početi za nekoliko dana. Ovogodišnje vremenske prilike utjecale su na sporiji razvoj plodova, međutim, jagodari poručuju da to ne remeti kvalitetu koja će biti odlična.
Blizu 80 hektara obradivog zemljišta u Tuzlanskoj županiji, odnosno u Čeliću, Gradačcu, Živinicama i Srebreniku, nalazi se pod zasadima jagode u plastenicima i pod otvorenim nebom, a projekcije pokazuju da će ove godine urod biti isti kao i prošle godine.
Okvirno 500 osoba godišnje proizvede dvije tisuće tona jagode, a u poslu prednjače Čelićani koji uzgoje tisuću i pol tona ove vrste voća. Vlasnici tamošnjih parcela već su angažirali sezonske radnike koji su se i ranijih godina bavili tim poslom, piše Klix.ba.
"Ako govorimo o plasteničkoj jagodi, ona je ove sezone u dobrom stanju, a vanjska nam je nešto lošija zbog mrazeva koji su je pogodili u proteklom razdoblju i sada će biti nešto sitnija. Ove godine smo zasadili okvirno 100 duluma više nego 2020., ali zbog vremenskih prilika urod će biti kao prošlogodišnji", kaže za Klix Mustafa Mešković, uzgajivač i predsjednik Grupacije jagodara TŽ.
Mrazevi i nepovoljne vremenske prilike su doveli i do sporijeg prispijevanja jagode za okvirno 15 dana, te se službeni početak berbe očekuje početkom idućeg tjedna, točnije u utorak. Pripreme za skidanje plodova su u tijeku, a berači dolaze s čelićkog, teočanskog i srebreničkog područja.
"Naši radnici i ove godine će raditi za dnevnicu od 40 KM, uz deset maraka koje pokrivaju putne troškove i topli obrok. Ovaj posao jeste težak, ali se njime u današnje vrijeme isplati baviti. Zbog nedovoljnog angažmana u Srbiji imali smo ponudu da nam se u poslu pridruže i njihovi berači, ali nismo imali za tim potrebe te je kod nas zastupljena samo domaća radna snaga", navodi Mešković.
Za razliku od ostalih vrsta voća, ali i povrća koje u ovoj sezoni imaju nešto veću otkupnu cijenu, kod jagode to nije slučaj. Uzgajivači su odlučili da ona bude na razini prošlogodišnje te po kilogramu iznosi 3,50 KM za jagodu prve klase, dok ona iz druge košta 2,20 maraka.
"Nismo željeli podizati otkupnu cijenu, iako ćemo osjetiti gubitke zbog činjenice da je repromaterijal danas izuzetno skuplji nego ranije. UV folije su skuplje za 80 posto, obične imaju cijenu koja je veća za 40 posto, a u istom postotku su cijene veće i za crijeva za navodnjavanje te gnojiva", kaže Mešković, istaknuvši da ulaganja po dulumu iznose tri tisuće maraka.
Ovakav negativan trend, prema riječima Meškovića, mogao bi se odraziti sljedeće godine na cijene jagoda po kilogramu, zbog činjenice da su uzgajivači sada urod u određenoj mjeri uspjeli osigurati iz prošlogodišnjih nasada.
"Povrh svega, nadam se da ipak nećemo morati posegnuti za povećanjem cijena. Očekujemo i pomoć nadležnih županijskiuh institucija, od kojih imamo obećanje da će u narednom razdoblju doći do usvajanja rebalansa proračuna na osnovu kojeg bi za poljoprivrednike umjesto četiri, bilo osigurano sedam milijuna maraka za sjetvu", kaže Mešković koji se već 27 godina bavi uzgojem jagoda.
Količine voća koje prozvedu jagodari tuzlanske regije dovoljne su za podmirivanje potreba domaćeg tržišta. Da bi posao na parcelama bio veći, čime bi se osigurale količine za izvoz u Europsku uniju, potrebno je uspostaviti standardizaciju i kontrolu kvaliteta organskih proizvoda, što u BiH još uvijek nije učinjeno.
