Na podizanje optužnice protiv bošnjačkog političkog i vojnog vrha u Bugojnu zbog zločina nad Hrvatima reagirale su udruge proistekle iz Domovinskog rata okupljene u Koordinaciji udruga Bugojna.
- Nakon više od 30 godina od zločina koje je Armija RBiH, po nalogu bošnjačkog političkog vrha, počinila nad Hrvatima Bugojna, u kojima je nakon progona koji je počeo u ljeto 1993. od prijeratnih 16.500 Hrvata ostalo tek njih 900, ubojstava, pljački i tortura zatočenih u desecima logora, mi, Hrvati Bugojna, dočekali smo podizanje optužnice protiv najodgovornijih za zločine i etničko čišćenje Bugojna: Dževada Mlaće, Selme Cikotića i Tahira Granića. Navedeni, kako jasno i stoji u optužnici koju je podiglo Tužiteljstvo BiH, osmislili su i proveli plan progona i etničkog čišćenja Bugojna od Hrvata, uključujući i otvaranje logora, nečovječna postupanja i nasilna odvođenja skupine logoraša, uglednih pripadnika hrvatskog naroda u Bugojnu, a odgovorni su i za njihove likvidacije počinjene na posebno okrutan način. Dokaz tomu su tijela četvorice nestalih logoraša koja su ekshumirana u ljeto 2020. na Rostovu - navode u reagiranju udruge te naglašavaju:
- Mi, predstavnici Koordinacije udruga, očekujemo od Suda BiH potvrđivanje optužnice, a nakon toga pravedan sudski proces, uz izvođenje brojnih dokaza koji potvrđuju da su Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna, Selmo Cikotić, zapovjednik Operativne grupe Zapad Armije RBiH, i Tahir Granić, zapovjednik 307. brigade Armije RBiH, bili prvi u lancu odgovornosti udruženog zločinačkog pothvata koji je rezultirao progonom više od 15.000 bugojanskih Hrvata, ubojstvima i likvidacijama te posebno zatvaranjima i okrutnom tretmanu prema više od 2000 zarobljenih Hrvata, prema kojima se postupalo protivno Ženevskoj konvenciji o ratnim zarobljenicima, na način koji je normalnom ljudskom umu nezamisliv. Upravo zbog težine zločina za koje se terete Mlaćo, Cikotić i Granić, a poučeni praksom bijega optuženih pripadnika Armije RBiH za ratne zločine, očekujemo uhićenje optuženih kako bismo bili sigurni da će nakon više od 30 godina uistinu biti izvedeni pred lice pravde. Važno je to i zbog okončanja potrage za tijelima nestalih Hrvata, među kojima je i 15 nasilno odvedenih hrvatskih logoraša - dodaju u reagiranju te zaključuju da je procesuiranje Mlaće, Cikotića i Granića i prilika za promjenu percepcije rata u BiH.
- Podizanje optužnice protiv Mlaće, Cikotića i Granića može biti početak ispravljanja dugogodišnje nepravde prema hrvatskim žrtvama Bugojna, prema obiteljima poginulih i nestalih, logorašima, invalidima i svima onima koji su protjerani sa svojih ognjišta, a domovi su im opljačkani i spaljeni, svetinje pogažene. Ujedno može i treba biti prilika da se konačno ispravi dugogodišnja pogrešna percepcija rata u BiH te prizna da je i Armija RBiH, po nalogu bošnjačkog političkog vrha, etnički očistila i počinila zločine u mnogim mjestima i nad pripadnicima drugih dvaju naroda. Bugojno je klasičan primjer etničkog čišćenja, jednog od najtežih u proteklom ratu, čiji su rezultati i danas itekako vidljivi na svakom koraku, ponajviše zbog izostanka kažnjavanja odgovornih. Stoga je krajnje vrijeme da oni koji su osmislili i proveli plan zločina nad Hrvatima Bugojna budu za to pravedno i najstrože kažnjeni - zaključuje se u reagiranju Koordinacije udruga.
