Dok se poljoprivrednici diljem BiH bore s viškovima robe, u BiH gotovo svakodnevno stižu kamioni s hranom koja je, prema riječima stručnjaka, znatno niže kvalitete od domaće, piše Večernji list BiH.
Uvoz hrane
Prema riječima ekonomista Alekse Milojevića, BiH može proizvesti pet puta više hrane nego što je trenutačno proizvodi. Istaknuo je i drugi problem s kojim se bh. poljoprivrednici susreću, a to je uvoz hrane. - Uvoz je gotovo isto toliko puta veći od izvoza, a platni deficit najveći je upravo na uvozu hrane - kaže Milojević za BN, dodajući kako BiH ne zadovoljava ni polovinu svojih potreba u hrani. - BiH nema robne rezerve niti ima vlastitu proizvodnju, tako da živimo u ogromnom riziku da bi i mali potres na svjetskom tržištu hrane doveo do masovne gladi stanovništva. Najgore je što uvozimo čak i žive životinje, žitarice... Dakle, osim prehrambenih proizvoda, uvozimo i najniže razine proizvodnje u poljoprivrednoj proizvodnji. To je dokaz potpune nerazvijenosti poljoprivredne proizvodnje u BiH - kazao je Milojević. Kaže kako je opasno što bh. građani zbog siromaštva kupuju genetički modificiranu hranu, jeftinu hranu iz uvoza, koja je vrlo problematična sa zdravstvene strane, tako da se velikim dijelom trujemo tom jeftinom hranom, kazao je Milojević za BN. Dodaje da je bh. prehrambena industrija odavno uništena, a da bez razvijene prehrambene industrije nema ni razvijene poljoprivrede.
Što stoji u analizi?
Koliko se zapravo uvozi hrane u BiH, najbolje pokazuje podatak da je tijekom 2020., kada je transport bio značajno usporen i otežan, uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda premašio tri milijarde KM, piše Capital. Pokazala je to analiza Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. S druge strane, izvoz iz BiH iznosio je 857 mil. KM, što govori kako je u ovoj oblasti ostvaren deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni od 2,2 milijarde KM. Udio poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u ukupnom izvozu iznosi tek oko osam posto, dok je taj udio u ukupnom uvozu dosta veći i iznosi oko 18 posto. U izvozu, kako se navodi u analizi, dominiraju primarni ili uglavnom neprerađeni proizvodi s nižim vrijednostima, dok su gotovi, finalni proizvodi, kao i proizvodi dodatne vrijednosti, vrlo malo zastupljeni. Najznačajniji proizvodi koji su zastupljeni u izvozu jesu voće i povrće, masti i ulja, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i med, proizvodi na bazi žitarica i brašna, voda, proizvodi mlinske industrije i meso. - Mali je udio proizvoda životinjskog podrijetla u izvozu poljoprivrede i prehrambene industrije, što ukazuje na visoku razinu ekstenzivnosti poljoprivrede u BiH, odnosno nepovoljnu proizvodnu strukturu u smislu niske zastupljenosti proizvoda animalnog podrijetla u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Istodobno, ovakva struktura izvoza ukazuje i na nisku razinu konkurentnosti roba BiH na međunarodnom tržištu, navodi se, u analizi.•
