Inicijativa da se višak rezervi Centralne banke BiH koristi kao investicijski državni fond, koji bi se tek trebao formirati, izazvao je negodovanje iz manjeg entiteta u BiH.
Od 600 milijuna maraka, koliki je višak Centralne banke BiH, više od 450 milijuna maraka moglo bi biti usmjereno za investicije. Zagovornici ideje osnivanja investicijskog fonda BiH tvrde da bi bilo nemoguće usmjeriti ta sredstva za krpljenje proračuna, već za razvoj malog i srednjeg poduzetništva i poticaj izvoza. Inicijativu pozdravljaju i ekonomisti, ali i upozoravaju na različite apetite vlasti.
– Vlada Federacije podržava inicijativu, ali Vlada RS-a ne podržava. Oni su više za podjelu sredstava između dva entiteta pa da svatko svoje dijeli na način kako misli da treba. Bilo bi dobro da ipak dođe do uspostave državnog investicionog fonda, smatra ekonomski analitičar Zlatko Hurtić, piše Faktor.
Vlast RS-a to smatra protuzakonitom i protuustavnom odlukom. Nikola Špirić, zastupnik opozicionog SNSD-a, nekadašnji ministar i predsjedavajući Vijeća ministara BiH, upozorava da to nije dobar put i tvrdi da parlamentarna većina pravi paralelan proračun – izvanproračunsku potrošnju jednaku proračunu BiH.
Iz Vijeća ministara tvrde da nema ni jedne akivnosti ili poteza kojim bi ugrozili monetarnu stabilnost BiH. Tvrde i da imaju ovlast za eventualno formiranje investicijskog fonda za ekonomski razvoj i poduzetništvo. Ideja još nije razmatrana, ali potvrđuju da tragaju za izvorom financiranja.
– Jedna od mogućih varijanti jeste da dio viška deviznih rezervi Centralne banke može poslužiti za akumuliranje početnih sredstava fonda, ali isto tako i učešće međunarodnih institucija kojima se takvo nešto može ponuditi, navodi predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.
Svjestan da postoje otpori, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović smatra da bi sredstva viška deviznih rezervi trebalo usmjeriti gospodarstvu.
– Nisam baš raspoložen da ova sredstva koriste aktuealne vlade entiteta. Pokušat ćemo naći odgovor s poslodavcima, možda i neka druga rješenja, poručuje Šarović.
Hoće li do realizacije ideje doći još je neizvjesno. Jer, preduvjet je izmjena Zakona o Centralnoj banci, a za to osim političke suglasnosti je nužno i zeleno svjetlo MMF-a. A ukoliko i dođe, ekonomisti najozbiljnijim rizikom procjenjuju transparentnost u raspodjeli. Do daljnjeg, novac iz trezora Centralne banke ne može biti raspoređen entitetima, već samo proračunu BiH.
