Prije tunela Sveti Rok na A1 vozi se u koloni dugoj nekoliko kilometara, pa čak i nekoliko desetaka kilometara, kolona vozila proteže se od Bosiljeva pa sve do Jasterbarskog, nakon kojeg više nema gužve... To su gotovo uobičajene vijesti s hrvatskih autocesta ljeti, i to kad nema prometnih nesreća niti se izvode neki radovi koji bi bili uzrok tim kolonama i zastojima. Tako je svake godine pa će biti i ovog ljeta.
20 km od mjesta nastanka
A kako uzrok tim zastojima zbog kojih mnogi gube živce nije na prvu poznat, ta se pojava kolokvijalno naziva fantomski zastoj ili kolona. Docent s Fakulteta prometnih znanosti (FPZ) dr. Marko Ševrović pojašnjava nam kako je stručni termin za tu pojavu šok-val. Ta se pojava događa pri nagloj promjeni parametara prometnog toka, a uglavnom nastaje kao posljedica naglog kočenja jednog ili više vozila pri visokim gustoćama prometa. Hrvatske autoceste u suradnji s FPZ-om već godinama razmatraju kako riješiti taj problem, a to se, pojašnjava dr. Ševrović, ne može jednostavno riješiti s obzirom na to da se radi o pojavi koja je posljedica ljudskog ponašanja.
Pojednostavljeno, fantomski zastoji ili šok-valovi nastaju primjerice kad kamion pri velikoj gustoći prometa na autocesti počne pretjecati drugi kamion i onda iza njega sva vozila počnu kočiti. Ševrović objašnjava da za maksimalni protok pri srednjoj vrijednosti gustoće prometa vozila trebaju ići brzinom između 75 i 85 kilometara na sat. Pri tim je brzinama razmak između vozila optimalan, dok se pri većim brzinama on znatno povećava jer je zaustavni put eksponencijalno veći. Ševrović tako navodi primjer kad se vozi u koloni pri brzini od 110-120 km\h s relativno malim razmacima i kad tegljač ili drugo sporo vozilo počne pretjecati lijevim trakom manjom brzinom. Tada u pravilu dolazi do naglog kočenja bržih vozila. A zbog nedovoljnog razmaka između vozila, pogotovo pri velikim gustoćama prometa, pa i bez prometne nesreće, to dovodi do znatnog smanjenja brzine, a u nekim trenucima i do potpunog zaustavljanja prometnog toka. I taj se zastoj, govori Ševrović, baš poput vala počne širiti unazad i putuje u pravilu dvadesetak kilometara na sat. Stoga nakon sat vremena nastaje gužva 20 kilometara od mjesta gdje je ona inicijalno nastala. U takvim uvjetima putovanje, primjerice, od Zagreba do Splita umjesto uobičajena četiri sata traje pet i više sati.
Fantomski zastoji mogu nastati i kad kamionu pukne guma te se zaustavi na zaustavnom traku, a ostali vozači vide da se nešto događa i počnu usporavati, a čim oni usporavaju nastaje promjena parametara prometnog toka, i opet se, ako je velika gustoća, ta promjena širi unazad stvarajući tzv. dinamičko usko grlo – kaže Ševrović.
Direktor Sektora za promet Silvijo Čamber dodaje da se učestalo pojavljuje situacija da se pri prometnoj nesreći na suprotnom kolniku, na onom na kojem nije nesreća stvori zastoj jer vozači usporavaju kako bi vidjeli što se događa na drugom kolničkom traku.
Ševrović nam otkriva da je za to stručni naziv efekt “gumenog vrata”, gdje vozači, gledajući na drugu stranu, ne prate vozilo ispred sebe pa intuitivno počnu usporavati. Također ističe da automobili brže usporavaju nego što ubrzavaju i to je jedan od razloga stvaranja fantomskih zastoja.
Prometna struka i HAC u svojim će sljedećim projektima promovirati harmonizaciju prometa, odnosno da držimo autocestu u vrlo harmoniziranom prometnom toku na operativnoj brzini od približno 90 do 100 km/h u vršnim opterećenjima. To je moguće, među ostalim, postići i ograničavanjem brzine pri visokim gustoćama prometa uz kontinuirani nadzor brzine i mjerenje razmaka među vozilima, ali i informiranjem – kaže Ševrović i dodaje da, primjerice, u Austriji i Njemačkoj čim je veća gužva na autocesti dinamički smanjuju ograničenje brzine kako bi se harmonizirao prometni tok. Čamber ističe kako HAC 350 od 365 dana u godini nema potrebu za takvim smanjenjem ograničenja brzine, nego isključivo u nekoliko dana vršnog opterećenja.
Dodaje i kako fantomski zastoji ponekad nastaju i na čvorovima te na prilazima tunelima jer pred takvim objektima većina vozača nesvjesno usporava.
Na autocestama imamo vozače koji ih stalno koriste i voze 130 do 150 km\h i vikend-vozače koji voze 100 km\h. Oni koji voze brzo nabiju se onima sporima, trube im i blicaju da im se sklone kako bi mogli proći. Jedini način da se taj problem riješi jest nadzor brzine i promjenjiva signalizacija, pa se onda stavi primjerice ograničenje na 80-90 km\h – tumači Ševrović. Čamber pritom naglašava da HAC ne namjerava trajno smanjiti brzinu na autocestama na 80 km\h, nego da se radi o samo nekoliko sati tijekom godine kad je najveći promet.
Vikend-vozači i agresivni vozači
Naši sugovornici napominju da je od ukupno 8670 sati u godini samo stotinjak sati najveće opterećenje kad nastaju najveće gužve.
– Dva su uzroka nastanka fantomskih kolona – vikend-vozači i agresivni vozači. Njih moramo uskladiti, i one koji voze presporo u lijevom, pretjecajnom traku i one koji voze 150 km\h ili i više. No fantomski zastoji time neće nestati, ali će se smanjiti broj i učestalost pojave šok-valova – zaključuje Ševrović.
Naši sugovornici poručuju korisnicima autocesta da se smire kad je gužva, da u lijevom traku ne voze sporije od 80 kilometara na sat, ali i ne brže od 100 kilometara na sat te da ćemo tako svi brže i bez zastoja stići na odredište.
