Koliko god su važni u sprečavanju širenja koronavirusa, pogotovo u trgovinama, šoping centrima i drugim javnim okupljalištima, teško se oteti dojmu da su dezinficijensi s kojima nas dočekaju na ulazu teška prijevara zbog kojeg ih nerijetko zaobilazimo. Neki odvratno smrde, neki su bez mirisa i čudne teksture poput obične vode. Neki nam, kapnu li, uništavaju i boju na cipelama, a od nekih dobivamo i osip ili nam se, njihovom opetovanom primjenom, guli koža na rukama. Naravno, nema građanina koji i u vlastitom džepu ili torbi nema bar jedno od dezinfekcijskih sredstava za česte “prigode”. No je li i njima, samo zato što fino mirišu – i skupo smo ih platili – vjerovati?
Magistar farmacije i znanstveni savjetnik u trajnom zvanju prof. dr. sc. Ivan Kosalec kaže kako je uporaba dezinficijensa i antiseptika, koji se ubrajaju u regulatorni pojam biocida, nezaobilazan dio u sprečavanja širenja nekih zaraznih bolesti, ali i smanjenja broja mikroba na koži u sluznicama (antiseptici) te na površinama nežive okoline (otopine dezinficijensa). Različitih su kemijskih skupina i različitog stupnja djelotvornosti na viruse, bakterije..., vezano za koncentraciju, vrijeme kontakta s mikrobima, prljavost, prethodni korak čišćenja, temperaturu okoline, pH i tvrdoću vode kao otapala, stabilizacijske mjere i slično, tako da je za njihovu učinkovitost nužna pravilna priprema, ali i primjena prskanjem, nanošenjem pjenom, aerosolizacijom, prebrisavanjem (impregniranom krpom, maramicom), prelijevanjem, umakanjem, pranjem (sapunima)...
Istaknuti značajke i upute
– Nije jednako primijenimo li, npr., alkoholne antiseptike na dječju šaku i klasično 20-30-sekundno pranje ruku, kao ni prskanje alkoholnih antiseptika u blizini djece i adolescenata. U odraslih je pak primjena alkoholnih antiseptika utrljavanjem u kožu šake opravdanija zbog dobre suradljivosti za razliku od higijenskog pranja ruku sapunom koje iziskuje puno duže vrijeme i više koraka (čak 11-12) – kaže prof. Kosalec.
U Labudu i Saponiji potražnja za dezinfekcijskim sredstvima u drugom je kvartalu doslovce eksplodirala.
– Saponia je organizirala proizvodnju u tri smjene koristeći svu u tom trenutku dostupnu ambalažu kako bi osigurala dostatne količine dezinfekcijskih sredstava na tržištu – kaže predsjednica uprave Saponije dr. sc. Dajana Mrčela ističući kako su do pojave koronavirusa i potražnje na tržištu široke potrošnje, zadnjih nekoliko desetljeća bili usmjereni na razvoj, proizvodnju i prodaju sredstava za dezinfekciju za profesionalnu uporabu. Njima se održavala gotovo svaka hrvatska bolnica, brojni domovi za starije i nemoćne, vrtići, škole, hoteli, restorani, ali i prehrambena industrija te industrija pića. No nakon znatnog pada potrošnje u turizmu zbog pandemije, a samim time i u prehrambenoj industriji i industriji pića, što su i oni u velikoj mjeri osjetili, upravo će zahvaljujući porastu prodaje sredstava za dezinfekciju godinu završiti s pozitivnim rezultatom. Međutim, nisu svi dezinficijensi jednako učinkoviti te da je nužno pažljivo čitati deklaracije.
– Ono što mi vidimo kao problem jest kada na javnom prostoru ili u trgovini zateknemo našu ambalažu s našom deklaracijom, a u boci nešto što već po boji vidite da je drugi proizvod koji po sastavu ne odgovara deklaraciji. To smatramo vrlo nekorektnim jer je to obmana korisnika – kaže Mrčela.
Sličan problem vide i u Labudu. Upozoravaju kako su dezinficijensi na bazi aktivnog klora (hipoklorita), vodikova peroksida i kloritne kiseline općenito agresivniji i mogu izbijeliti ili oštetiti površinu, imaju neugodan, nadražujući ili agresivan miris i agresivni su za kožu i sluznicu.
– Proizvodi na bazi alkohola trebaju pak sadržavati najmanje 70% alkohola da bi bili učinkoviti. Međutim, na tržištu se, nažalost, nerijetko može naići i na sredstva koja ili ne sadrže dovoljnu koncentraciju alkohola ili ne koriste čisti alkohol, već onaj tehnički – takva sredstva se prepoznaju i po oštru neugodnom mirisu koji podsjeća na razrjeđivač – kažu iz Labuda u kojem su u novim okolnostima lansirali i liniju LABpro za korištenje u kućanstvu te za osobnu higijenu i zaštitu koji su i dermatološki testirani te ne uzrokuju iritaciju kože jer sadrže glicerin i kozmetičke komponente koje štite kožu od isušivanja i njeguju je.
– Građani unaprijed vjeruju u učinkovitost primijenjenih antiseptika i dezinficijenasa jer im je deklarirana učinkovitost. No i za antiseptike u javnom prostoru koji su namijenjeni primjenu na kožu šake mora se jasno deklarirati koja otopina se nanosi, tko je proizvođač, kako bi se smanjile nuspojave i neželjene pojave, posebice kod osoba alergičnih na neke djelatne tvari (npr. klorheksidin, jodide, triklozan i dr.). Poželjno je istaknuti i upute za primjenu antiseptika, slično uputama za higijensko pranje ruku – napominje prof. Kosalec. Prskanjem antiseptika po koži šake, recimo etanolnih ili izopropanolnih otopina antiseptika, dolazi i do inhalacije, koja je na razdaljini od 45 cm značajna, a osim alkohola, građani mogu osjetiti i klor, koji je dio vodenih otopina antiseptika i dezinficijensa s natrijevim-hipokloritom.
Nanotehnologija i bakterije
– Hipokloritni ioni koji su antimikrobno aktivni su snažni oksidansi (odnosno izbjeljivači). Mogu oksidirati i boju na odjeći i obući, ovisno o koncentraciji otopine, dok problemi s kožom uslijed učestale primjene antiseptika mogu biti dvojaki. Naime, u doba COVID-19 krize češće peremo ruke te nanosimo antiseptike. Bombardirajući kožu šaka smanjujemo njene prirodne funkcije obrane, odmašćujemo lipidni sloj, moduliramo prirodne mikrobiote kože, kemijski kontaminiramo kožu i smanjujemo elastičnost zbog sušenja. Tako oštećena koža je podložnija infekcijama i pogoršanju ozljeda – kaže on.
Što se pak tiče toksikološke strane primjene antiseptika i dezinficijensa, ističe kako je nužno pratiti koji se dezinficijensi i njihovi metaboliti nalaze u otpadnim vodama, kao što se to prati za antimikrobne tvari i druge farmaceutike. Evidencijama preko Centra za kontrolu otrovanja pokazalo se pak kako se u doba koronakrize izloženost građana biocidima udvostručila u odnosu na 2019. Srećom, odrasli, a i djeca koja su ih unijela slučajno putem hrane ili inhalacijom uglavnom su prošli s blažim simptomima iritacije očiju, kože i dišnog sustava – rekao je prof. Kosalec, koji je osobno uključen u istraživanja primjene nanočestica (koloida metala i metalnih oksida) ugrađivanjem u tekstil, no takav bi proizvod, objašnjava, regulatorno bio medicinski. Magistra farmacije Marina Marušić Fojs kaže kako su tradicionalni alkoholni dezinficijensi predstavljali prvi odgovor svijeta na novu prijetnju koronavirusa. Neki su bili i vrlo upitne kvalitete, neki čak i opasni. No najčešća zamjerka im je prekomjerno isušivanje kože, pogotovo u hladnim mjesecima.
– Da bi antiseptici pružili kompletnu cjelodnevnu zaštitu, potrebno ih je nanositi više desetaka puta na dan, odnosno svaki put nakon što dotaknemo neku površinu na kojoj se možda nalazi patogen (npr. kvaku, rukohvat, tipkovnicu ili mobitel...), a kako djeluju dok su “mokri”, budući da otapaju lipide na koži, koji nas štite, koža postaje suha, porozna, iritirana i potencijalno sklonija infekcijama – kaže Marušić Fojs. Ona zbog toga preporučuje suvremenija sredstva poput Zoona koja koriste nanotehnologiju u uništavanju mikroba, što je potkrijepljeno ispitivanjima u stotinjak laboratorija diljem svijeta. Na koži, odnosno površini na koju se preparati Zoono nanesu, nakon njihova sušenja stvara se barijera, štit sastavljen od molekularnih igala koje u kontaktu s mikrobom uzrokuju njegovo razaranje i uništenje.
– Takva zaštita traje na koži ruku do 24 sata, a na površinama do čak 30 dana – objašnjava Marušić Fojs. Usto, nema neugodan miris, ne nagriza i ne ostavlja tragove na površinama na koje se nanosi.
Ema Maduna iz Zoono Pharma, koji nudi takva sredstva, govori kako razvoj Zoona, koji su znanstvenici usavršavali godinama, prati i anegdota.
– Nastao je 30-ih godina prošlog stoljeća kad su njemački vojni znanstvenici dobili zadaću da naprave premaz za podmornicu koji će spriječiti hvatanje školjki za trup podmornice i tako joj omogućiti veću putnu brzinu. Bio je 60-ak godina u tajnoj vojnoj uporabi, a zadnjih se 15-ak godina njegove prednosti koriste mnogo šire – objasnila je Maduna.
