Velika Britanija od jučer je i zvanično u recesiji, prvi put nakon 11 godina, nakon dva tromjesečja uzastopnog pada ekonomije. No, šta recesija znači za običnog radnika?
U normalnim vremenima i okolnostima uobičajeno je da raste ekonomija neke zemlje.
Njeni građani u prosjeku postaju nešto bogatiji kako se povećava vrijednost robe i usluga koje proizvodi, odnosno povećava se bruto domaći proizvod (BDP). No ponekad vrijednost proizvedene robe i usluga opada. Recesija se obično definira kao pad ekonomije dva tromjesečja zaredom, piše BBC.
To se sada dogodilo u Velikoj Britaniji prvi put od 2009. godine. Ako recesija potraje duže i stanje postane još lošije, to se naziva depresijom.
Zašto je značajno kada nema recesije?
Za većinu ljudi ekonomski rast je dobra stvar. To obično znači da ima više radnih mjesta, a kompanije su profitabilnije i mogu više plaćati zaposlenima i dioničarima.
Rastuća ekonomija znači i da država prima više novca kroz poreze. Dakle, može smanjiti poreze ili potrošiti više na naknade, javne usluge i plaće državnih uposlenika. Kad se ekonomija smanji, sve nabrojano ide u obrnutom smjeru.
Šta je gurnulo Veliku Britaniju u recesiju?
Zvanične brojke su 12. augusta potvrdile da je Velika Britanija ušla u recesiju prvi put nakon 11 godina. BDP Velike Britanije opao je za 2,2% u prvom tromjesečju 2020. (od januara do marta), jer je ekonomija počela osjećati efekte blokade tokom pandemije koronavirusa.
Brojke za drugi kvartal (od aprila do juna) pokazale su pad od 20,4%, jer je blokiranje zaustavilo mnoge oblasti ekonomije. Dva tromjesečja u nizu pada BDP-a potvrđuju da je Velika Britanija u recesiji.
Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa velike padove BDP-a za 2020. godinu u cjelini - od 8,0% za SAD i 10,2% za Veliku Britaniju.
Procjenjuje se da će se cijela svjetska ekonomija ove godine smanjiti za 4,9%, što predstavlja najgoru recesiju od Velike depresije '30-ih godina.
Kako recesija može utjecati na običnog čovjeka odnosno radnika?
Neki ljudi mogu izgubiti posao ili teže dobiti napredovanje ili povećanje plaće. Oni koji traže prvo zaposlenje, mnogo teže bi mogli pronaći posao.
Banka Engleske saopćila je da će ekonomski pad u Velikoj Britaniji biti manji nego što se očekivalo, ali oporavak će trajati duže. Očekuje da će se ekonomija ove godine smanjiti za 9,5%, u odnosu na raniju procjenu od 14%. Međutim, efekti recesije obično se ne osjećaju jednako u čitavom društvu, a nejednakost se može povećati.
Koliko je trajala posljednja recesija u Velikoj Britaniji?
U Velikoj Britaniji posljednja recesija, uzrokovana globalnom finansijskom krizom, trajala je pet tromjesečja - od drugog tromjesečja 2008. nadalje. BDP je opao za 7,2% u čitavom periodu.
Nezaposlenost je naglo porasla, ali počela je ponovo opadati dvije godine kasnije.
A tu je bio masivan deficit - jaz između onoga što vlada povećava u porezima i onoga što troši na javne usluge.
To je rezultiralo skoro udvostručenjem državnog duga i desetljećima dugim programom štednje. Nagla su smanjenja u mnogim područjima državne potrošnje, osim zdravstva, obrazovanja i međunarodne pomoći.
Kada će se završiti recesija?
Banka Engleske predviđa da će ekonomija Velike Britanije rasti u trećem tromjesečju 2020., tako da bi prema službenoj definiciji recesija već mogla biti gotova.
Međutim, neke od najgorih posljedica recesije, posebno nezaposlenost, tek se počinju pojavljivati. MMF predviđa da će svjetska ekonomija rasti i sljedeće godine. Međutim, niko ne zna koliko će oporavak biti jak.
Ako se sve kompanije, koje se zatvore za vrijeme pandemije, ponovno otvore, posljedice će biti, logično, manje.
Međutim, postoje strahovi od budućeg širenja virusa, a ljudi možda neće htjeti putovati ili izlaziti, pa će se posljedice osjećati još mnogo godina.
Šta se može učiniti?
Otkriće vakcine pomoglo bi u stvaranju snažnog oporavka. U posljednjoj recesiji centralne banke su snizile kamatne stope kako bi ljudi i firme lakše mogli da se zadužuju, a imali su i više za potrošiti.
Kamate su na mnogim mjestima već blizu nule, a daljnje smanjenje možda neće biti moguće. Vlade širom svijeta već pozajmljuju ogromne svote novca kao podršku svojim ekonomijama, ali to zaduživanje ima i svoju cijenu.
