Susjedna Hrvatska u proteklom razdoblju je sa svojih polica zbog neispravnosti povukla mnogo proizvoda. Nameću se stoga i pitanja: kakve su kontrole hrane u BiH? O čemu bh građani, osim cijena, moraju voditi računa?
Liječnici često poručuju: ”Ti si ono što jedeš”. Bh. građani većinom jedu nekvalitetno, a na hranu i dalje gledaju kao na izvor energije, a ne samog zdravlja, objašnjava sarajevska nutricionistkinja., javlja N1.
Važno je kupovati kvalitetno i domaće – jer ono prije stigne na police od uvezenih proizvoda kojem opada nutritivna vrijednost.
”Kupimo bh. jabuku umjesto one iz Brazila recimo. Imala sam priliku živjeti u drugim zemljama i ta je osviještenost važnosti lokalnog proizvoda puno veća i jača. Primjerice, jedan će Španjolac prije kupiti španjolsku jagodu nego onu od svog susjeda Portugalca jer zna, kada kupuje tako, onda ostavlja novac u svojoj državi”, kaže Amela Ivković O'Reilly, nutricionistica.
No, hrana koju bh. građani koriste je sigurna i ispitana, objašnjavaju nadležni. Obzirom da je Hrvatska s polica povukla veliki broj proizvoda iz Agencije za sigurnost hrane poručuju kako građani ne trebaju biti zabrinuti jer je BiH dio sustava EU za brzo uzbunjivanje.
”Sve što se povuče u Hrvatskoj bude provjereno i u BiH upravo kroz sustav Brzog uzbunjivanja, za sve što dođu informacije ili indicije provjere se serije, lotovi…. imate dosta situacija da određene proizvode nemate u BiH i obrnuto. Ako pak imaju ovdje onda sve serije koje se povlače u susjednim zemljama, budu provjerene i ovdje”, navodi Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH.
Tijekom ovog mjeseca s polica u BiH povučena su četiri proizvoda. Tako je utvrđeno prisustvo parazita u smrznutoj ribi oslić, kao i nekoliko proizvoda u kojima je korišten etilen oksid iako je propisano da se on ne smije koristiti za sterilizaciju aditiva.
”Vrlo često iz preventivnih razloga opozvani proizvodi nemaju negativne posljedice na zdravlje potrošača jer se to odradi u kratkom roku. Najčešći problem je, ako se dogode kontaminirani proizvodi, kroz zdravstveni sustav ne vidimo i ne dobijemo informaciju je li bilo ljudi kojima je ugroženo zdravlje po tom pitanju”, poručuje Almir Toroman, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet UNSA.
”Uzimajući u obzir prehrambene navike ti proizvodi koji najčešće mogu biti kontaminirani, dugoročno ne bi trebalo biti nekih efekata po zdravlje ljudi”, dodaje Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH.
Kontrole hrane su zbog toga česte, poručuju iz Agencije. Mnogo toga je i do samih građana, koji bi trebali voditi računa o tome što i gdje kupuju. S druge strane manjkavost postoji u kontrolama poljoprivrednog zemljišta i u korištenju pesticida.
”Kupovati proizvode koji nisu deklarirani, kupovati na nepoznatim mjestima na neslužbenim mjestima to je rizik, ozbiljan rizik. Ti proizvodi nisu kontrolirani, kupovati od nepoznatih podrazumijeva rizik da kupujemo proizvod koji nije zdravstveno ispravan. Građani neka kupuju proizvode koji su deklarirani”, kaže Toroman.
Važno je provjeriti i rok uporabe jer supermarketi nekada propuste da izbace takve proizvode. Ovakvi slučajevi se prijavljuju inspekcijama. Kada su u pitanju propusti u ovoj oblasti kazne su propisane od dvije do čak 200 tisuća maraka. Sigurnost hrane u BiH stručnjaci ocjenjuju zadovoljajućom ocjenom, a na svakom od građana je da osim sigurne jede i kvalitetnu hranu.
