Možda i niste svjesni da postoji poveznica između emocija i tjelesnih simptoma, ali sigurno ste često rekli ili čuli: „Ideš mi na živce, sav se tresem“, „Toliko sam uzrujan da mi srce jače lupa“ ili „Želudac me boli cijeli dan nakon što sam prisustvovao tom sastanku“.
Upravo izraz psihosomatska označava utjecaj stanja psihe na tijelo, kada naše emocije i često neugodni događaji ili odnosi mogu izazvati tjelesne reakcije pa čak i poremećaje. Možda vam je sad i jasnije ono što stručnjaci stalno ponavljaju - pazite na misli i osjećaje kako biste zaštitili i tjelesno zdravlje.
Upitali smo i kardiologa kako stres utječe na zdravlje srca:
Važno je reći da danas gotovo da i nema kardiovaskularne bolesti uz koju nije vezan neki od psiholoških poremećaja bilo u njenom nastanku bilo kao posljedica razvoja bolesti, ističe Dražen Šebetić, dr. med., specijalist internist i subspecijalist kardiolog.
Kardiolozi ne smiju zanemarivati taj problem nego poticati bolesnike da uz kardiološko liječenje ne zanemaruju liječenje psiholoških poremećaja.
Anksioznost tako u općoj populaciji povećava kardiovaskularnu smrtnost, a depresija može povećati rizik od nastanka srčanog udara, a u onih koji već imaju neki oblik kardiovaskularne bolesti (npr. angina pektoris) povećava smrtnost od koronarne bolesti.
Nesanica, socijalna izoliranost, mrzovoljnost, ljutnja, negativizam, različiti oblici psihosocijalnog stresa (mobbing i sl.) također povećavaju učestalost kardiovaskularnih bolesti u sudjelovanju s poznatim čimbenicima rizika.
Osim utjecaja na nastanak i ishod organskih kardiovaskularnih bolesti postoji učinak i psihosocijalnih čimbenika na nastanak funkcionalnih (neorganskih) kardiovaskularnih bolesti koje nazivamo različitim nazivima u narodu najpopuarniji neuroza srca.
