Za novonastalu situaciju pandemije koronavirusa usko je vezano i povećanje broja šumskih krađa kao posljedica nemogućnosti obilaska vlasnika šume njihovih šumskih posjeda. Problem šumskih krađa prisutan je godinama, a, nažalost, u svim slučajevima počinitelj ostaje nepoznat, piše Večernji list BiH.
Iako nema službenih podataka, procjena je da se godišnje ukrade oko dva milijuna prostornih metara drvne mase. Kako tvrdi struka, nesavjesnim ponašanjem prema šumama nastaju ne samo materijalne štete nego i ekološke, sigurnosne i zdravstvene opasnosti.
Koliko je naplaćeno
Bosna i Hercegovina, kao i ostale države na prostoru bivše Jugoslavije, prekrivena je najvećim prirodnim bogatstvom - šumama. Šume i šumska zemljišta u Federaciji Bosne i Hercegovine zauzimaju površinu od oko 1,511.386 ha, od toga je u državnom vlasništvu 1,234.256 ha ili 82%, a u privatnom vlasništvu i vlasništvu drugih pravnih osoba oko 277.130 ha ili 18%. Poslove čuvanja šuma vrše županijske uprave za šumarstvo preko čuvarske službe, osim u Unsko-sanskoj i Tuzlanskoj županiji gdje je čuvanje šuma, odnosno lugarska služba, u okviru poduzeća, odnosno KŠPD/KSGD.
Prema informaciji o gospodarenju šumama u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2019. godini i planovima gospodarenja šumama za 2020. godinu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, tijekom 2019. godine broj podnesenih prekršajnih i kaznenih prijava za nelegalnu sječu šume iznosio je 2995, a presuđena su 722 predmeta, odnosno 24,11% od ukupno podnesenih prijava. Od ukupne štete po prijavama u iznosu od 1,031.059 KM u 2019. godini naplaćen je iznos od 21.823 KM ili 2,12%, dok je iznos kazni po prijavama za Federaciju BiH, odnosno osam županija, zabilježen u visini od 206.451 KM, što je za posljednjih pet godina i najmanji iznos kazni i, još veći apsurd, naplaćene su samo 21.823 marke. Zanimljivo je da u Zapadnohercegovačkoj županiji, gdje su zaposleni čuvari šuma, u 2019. godini 14 čuvara šuma nije podnijelo nijednu prekršajnu prijavu.
Slaba organizacija
Mali broj presuda i kazni je kontraproduktivan, predstavlja poticaj šumokradicama koji iz godine u godinu prave ogromne štete u državnim šumama.
Postavlja se pitanje svrsishodnosti podnošenja prijava, odnosno izlaganja čuvara šuma opasnosti kada ostala tijela uprave i sudska vlast ne štite državnu imovinu, odnosno ne rješavaju pravodobno kaznene i prekršajne prijave podnesene zbog nelegalne sječe šume, uzurpacije državne šume i šumskog zemljišta, eksploatacije industrijskih mineralnih sirovina i sl.
“Slabom organizacijom čuvarske službe u upravama za šumarstvo koje su uspostavljene, neopremljenošću ljudi i neažurnošću pravosudnih tijela dovodi se u pitanje i realizacija Vladina ‘Akcijskog plana za suzbijanje nezakonitih aktivnosti u sektoru šumarstva i drvne industrije u FBiH’.
Ovakva situacija prisutna je na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine dulji niz godina”, stoji u informaciji Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.•
