Svaka trgovina već mjesecima ima istu priču - cijene bilježe rast. - Svaki dan kada odem u trgovinu, dobro moram gledati što kupiti, a što zaobići. No, ono što me dodatno ljuti je što se iz mjeseca u mjesec povećava broj namirnica koje su na "drugoj strani liste" ili, jednostavnije rečeno, namirnica koje si ne mogu priuštiti, piše Večernji list BiH.
Do neke granice se moguće odreći nekih stvari, ali žalosti me što ih je sve više - priča umirovljenica.
Sve je poskupjelo
Za hranu, komunalne usluge, obrazovanje, odjeću i obuću, prijevoz... četveročlanoj obitelji u siječnju je bilo potrebno oko 2900 KM. Podatak je to Saveza samostalnih sindikata BiH, prema čijem je izračunu pokrivenost košarice prosječnom plaćom 45,25%, a minimalnom tek 21,38% troškova. A njihov posljednji izračun je, nažalost, u odnosu na siječanj još veći i pokazuje da prosječnoj obitelji za potrošačku košaricu iz mjeseca u mjesec treba sve više novca. Rast cijena u siječnju ove godine zabilježila je i državna Agencija za statistiku. Kako navode, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u BiH mjerene indeksom potrošačkih cijena u siječnju ove godine u odnosu na posljednji mjesec prošle godine u prosjeku su zabilježile rast za 0,2 posto.
Promatrano po odjelima prema namjeni potrošnje u siječnju 2024., zabilježen je rast kod hrane i bezalkoholnih pića za 0,8 posto, alkoholnih pića i duhana za 0,1 posto, restorana i hotela za 0,2 posto te ostalih dobara i usluga za 0,8 posto. Pad cijena zabilježen je u kod odjeće i obuće, i to za 3 posto, stanovanja i režijskih izdataka za 0,3 posto, u zdravstvu za 0,2 posto te prijevozu za 0,2 posto. Kada gledamo godišnju razinu, podaci pokazuju kako je zabilježen rast od 2 posto. Prosječni rast cijena zabilježen je u odjelima hrane i bezalkoholnih napitaka za 2,9 posto, alkoholnih pića i duhana za 4,8 posto, namještaja, kućanskih uređaja i održavanja kuće za 4,3 posto, zdravstva za 3 posto, komunikacija za 2,2 posto, rekreacije i kulture za 4,2 posto, obrazovanja za 1,9 posto, restorana i hotela za 6,6 posto te ostalih dobara i usluga za 8,2 posto.
Prosječan pad cijena zabilježen je kod odjeće i obuće za 6,2 posto, stanovanja i režijskih izdataka za 0,5 posto te prijevoza za 3,3 posto. Kako bismo dobili jasniju sliku, kada je riječ o poskupljenjima, napravili smo usporedbu cijena iz siječnja ove godine i istog mjeseca pet godina prije, točnije, 2019. Te ne tako davne 2019. kilogram riže u prosjeku je stajao 2,90 KM, odnosno 1,60 KM manje nego u siječnju ove godine, kada je isti proizvod stajao 4,50 KM. Cijena kruha od pšeničnog brašna skočila je s 2,20 KM na 3,60 KM, dok je kilogram pšeničnog brašna u prosjeku poskupio za 0,50 KM (s 1 KM na 1,50 KM). Mlijeko je po litri u prosjeku skuplje za oko 90 feninga, kilogram banana isto toliko, kokošja jaja za 10 feninga, jabuke za 80 feninga, kilogram graha za 1,30 KM...
Analizirajući cijene vidimo kako je najveći skok zabilježen kod mesa. Naime, kilogram junetine bez kosti u siječnju 2019. stajao je 13,10 KM, a u istom mjesecu ove godine 20,10 KM, što znači da je kilogram junetine u pet godina poskupio za čak sedam maraka. Nešto malo manji, ali ipak rast, zabilježen je i kod ostalih vrsta mesa. Kilogram svinjetine s kosti skuplji je za 3,50 KM. U siječnju 2019. godine za kilogram ove vrste mesa izdvajalo se 7,90 KM, a u siječnju ove godine 11,30 KM. Svježa piletina po kilogramu u prosjeku je skuplja za 2,20 KM, a svježa pastrva za 2,50 KM. Kilogram mljevene kave također je zabilježio veći rast cijene, gotovo 5 KM. S 13,40 KM rastao je na 18,10 KM. Za kilogram mliječne čokolade izdvaja se 2,70 KM više, a maslac 7,30 KM više.
Ogrjev i prijevoz
Provjerili smo koliko se više moralo izdvojiti i za ogrjev. Tona mrkog ugljena poskupjela je za 73,70 KM. Za ovu vrstu ogrjeva u siječnju 2019. izdvajalo se 171,30 KM, a u istom mjesecu ove godine 245 KM. Više od 45 KM više izdvaja se i za drva po kubnom metru, a cijena je s 81,60 KM narasla na 127,80 KM. Rasle su i cijene tepiha, ručnika, namještaja, preparata za održavanje higijene do prijevoza taksijem. I dok su cijene svih proizvoda i usluga rasle u proteklih pet godina, plaće i mirovine taj rast nisu pratile, pa i ne čudi što je kupovna moć bh. građana sve niža. •
