Kina u okviru programa 16+1 najviše novca, čak 3 i po milijarde dolara, ulaže u projekte u Bosni i Hercegovini, navedeno je u tekstu Financial Timesa. Najveći dio kineskih investicija dolazi u RS. Energetska kompanija “Sino-hidro” i “Eksim banka” potpisali su, 1,4 milijarde eura vrijedan, ugovor o izgradnji autoceste Banja Luka - Mliništa. Ovaj projekat, ali i ulaganja u elektrane, dogovoreni su tijekom prošlogodišnjeg posjeta predsjednika RS-a Kini.
Radovi u RS-u
Šesnaest zemalja središnje i istočne Europe u fokusu je kineskih investitora. Najviše su zainteresirani, ipak, za ulaganja u BiH, navodi Financial Times, prenosi Blic, i izdvaja projekt autoceste Banja Luka - Mlinište, koji će se graditi kreditnim sredstvima Kine. Prije nekoliko dana potpisan je i sporazum s Kinezima za izgradnju autoceste Banja Luka - Prijedor - Novi Grad, kroz koncesiju. S kineskim partnerima razgovarano je i o izgradnji pravca autoceste od Vukosavlja preko Brčkog i Bijeljine. Predsjednik RS-a prošle godine posjetio je Kinu, gdje se sastao s predstavnicima kompanije koja je izgradila Termoelektranu u Stanarima. Ova kompanija spremna je za daljnju suradnju i ulaganje u termoelektranu u Gacku, HE Buk Bijela i Gornji Horizonti i to je samo dio ponude za koju su Kinezi zainteresirani. Summit 16 zemalja CEEC-a i Kine, tzv. format 16+1 održao se ove godine u glavnom gradu Mađarske. Kina ovaj dio Europe vidi kao integralni dio svog megaprojekta “Jedan pojas, jedan put”, neke vrste suvremenog Puta svile i jednog od najambicioznijih projekata infrastrukturnog i prometnog povezivanja u svijetu uopće.
BiH zadnja po ulaganjima
Prema podacima Konferencije UN-a za trgovinu i razvoj (UNCTAD), od 2010. do 2016. godine BiH je imala izravnih stranih investicija od svega 92 dolara po stanovniku, što je uvjerljivo najlošiji rezultat ne samo u regiji nego i u Europi. Usporedbe radi, Albanija je u istom razdoblju imala čak 367 dolara izravnih stranih investicija po stanovniku, Crna Gora 796 dolara, Srbija 225, Makedonija 134, a Kosovo 199. Prosjek za jugoistočnu Europu iznosi 266 dolara, a u tranzicijskim državama je 247 dolara. Na razini Europske unije iznosi 846 dolara.
Ekonomski rast Bosne i Hercegovine u ovoj godini će, prema procjenama Svjetske banke, iznositi 3 posto, a ako budu provedene ekonomske reforme, to bi rezultiralo rastom od 3,2% posto u idućoj godini, što, ipak, nije dovoljno jer ovim tempom BiH neće dostići standarde EU za 60 godina, izjavila je prošlog mjeseca ekonomistica Svjetske banke u BiH Sandra Hlivnjak. Prema njezinim riječima, povećanje izvoza se nastavlja, ali strane izravne investicije su i dalje s niskim priljevom i nisu dovoljne da značajnije doprinesu povećanju rasta u Bosni i Hercegovini.
