Industrija bezalkoholnih pića u BiH bila bi ugašena ako bi tvrtke same podnijele planirano povećanje trošarine, a u slučaju prebacivanja cijelog ili polovine tereta novog nameta na potrošače, ovaj sektor bi kapitulirao nakon nekoliko godina zbog nekonkurentnosti i višemilijunskih gubitaka.
Socioekonomska studija utjecaja predloženog povećanja trošarina na bezalkoholna pića, koju je načinio Ekonomski institut iz Sarajeva, pokazala je da bi povećanje ovog nameta u trogodišnjem razdoblju dovelo do smanjenja proizvodnje i zaposlenosti u ovom i drugim povezanim sektorima, smanjenja otkupa voća, pogoršanja vanjskotrgovinske bilance i smanjenja multiplikatora potrošnje i bruto domaćeg proizvoda (BDP). Siva ekonomija bi istovremeno ojačala, a potrošači bi konzumirali jeftinije i manje kvalitetne uvozne proizvode koji bi na tržištu zauzeli poziciju domaćih.
Država bi ubrala više prihoda od trošarina, ali bi bilo smanjeno punjenje blagajne na osnovi drugih proračunskih i izvanproračunskih prihoda, a posebno PDV-a koji bi skresao pad potrošnje. Proizvođači bi se, ako stopa trošarine bude povećana, morali odlučiti hoće li cijeli porezni teret podnijeti sami, prebaciti ga na potrošače ili će obje kategorije podjednako biti opterećene. Bez obzira na opciju za koju se odluče, bili bi na velikom gubitku i njihov opstanak bi predstavljao neizvjesnost, piše Glas Srpske. Trenutačna trošarina na bezalkoholna pića iznosi 0,10 KM po litri proizvoda, a planirano je povećanje za 15 feninga.
Studija je pokazala da bi u slučaju da ostane ista, a tvrtke ne bi povećavale cijenu proizvoda, država u iduće tri godine ubrala 75,69 mil. KM prihoda od trošarina. Ako bi cijena proizvoda porasla za 14%, prihodi od trošarina bi dostigli 79,19 mil., dok bi u slučaju povećanja cijene za sedam posto od trošarina bilo uprihodovano 82,88 milijuna KM. Uvođenjem predložene dodatne trošarine od 0,15 KM po litri, država bi u prvom slučaju ubrala 118,88 mil., u drugom 87,46, a u trećem 99,09 mil. KM.
