Klub Hrvata u federalnom Domu naroda najkonstruktivniji je čimbenik zakonodavne vlasti u ovom domu Parlamenta Federacije, a svojim radom u protekle četiri godine, inicijativama i zakonskim prijedlozima pokazao je kako želi ravnomjeran gospodarski razvoj svih dijelova entiteta, kao i zaštitu svih naroda i građana. No, konstantna previranja na bošnjačkoj političkoj sceni dovela su do situacije u kojoj u ovom domu, baš kao i u Zastupničkome, ne postoji jasna parlamentarna većina s kojom bi hrvatska komponentna u vlasti mogla donositi zakonska rješenja.
Obaranje prijedloga
Posljednji primjer koji potvrđuje tu tezu dogodio se u četvrtak kada su izaslanici u Klubu Bošnjaka i Srba većinom glasova oborili prijedlog dopune Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH koji je predlagao predsjednik Kluba Hrvata Ivo Tadić. Tražio je da isplata dijela novca od koeficijenta koji je osnovnim zakonom već umanjen Sarajevskoj županiji i predviđen za raspodjelu drugim županijama ne mora čekati siječanj 2023. godine. Posebno je čudna činjenica što su protiv glasovali bošnjački i srpski izaslanici iz različitih dijelova Federacije, a ne samo iz Sarajevske županije. Tadić je u razgovoru za Večernji list kazao kako je zakonske dopune podržao svega 21 izaslanik, pri čemu je, od ukupno 16 hrvatskih izaslanika, 15 bilo za.
- Dakle, samo tri izaslanika iz reda bošnjačkoga naroda podržala su ove izmjene - dodao je Tadić. Govoreći o razlozima zbog kojih se odlučio na izmjene Zakona o pripadnosti javnih prihoda, Tadić je podsjetio kako su odmah uočili da bi primjena počela od 1. siječnja 2023. godine, no nisu htjeli amandmanski djelovati jer su se bojali kako u tom slučaju zakon ne bi prošao. - S druge strane, pojedini sarajevski mediji uporno govore kako se Sarajevskoj županiji uzima 86 milijuna. No, želim naglasiti kako je ponder za Sarajevsku županiju vraćen s 2 na 1,5, što znači da i dalje imaju veći koeficijent u odnosu na sve druge županije kojima je koeficijent 1. Dakle, i kada počne primjena zakona, oni će i dalje imati više 70 - 80 milijuna maraka mjesečno - kazao je Tadić. Mjesečno, na osnovi umanjenog pondera Sarajevskoj županiji, ostalim županijama bio je planiran 7,1 milijun KM iz 2022. godine, a godišnje 86 milijuna konvertibilnih maraka. Predsjednik Kluba Hrvata osvrnuo se i na razloge zbog kojih su izaslanici iz drugih klubova uglavnom odbili da se odmah krene s primjenom novoga zakona. Kaže kako je očito da bošnjačke stranke računaju s činjenicom da je Sarajevska županija velika biračka baza te ističe kako je vidljivo da je kampanja već počela. - A gotovo i svi predsjednici većih bošnjačkih političkih stranaka dolaze iz Sarajeva. Sada treba vidjeti kako će, primjerice, SDA objasniti svojim biračima u Zenici, Bihaću, Goraždu zašto nije podržao rješenje - naglasio je Tadić. Podsjetio je i kako su u vrijeme kada je zakonsko rješenje tek išlo u proceduru isto potpisali predsjednici klubova Hrvata, Bošnjaka i Srba kako bi se dobilo na težini. Govoreći o ukupnoj političkoj situaciji u ovom zakonodavnom tijelu, Tadić je upozorio kako u cijelom mandatnom razdoblju u Domu naroda nisu imali parlamentarnu većinu. Podsjeća kako je Klub Hrvata najkonstruktivniji dio Doma naroda, a analize o zakonima koje dolaze iz Zastupničkog doma to potvrđuju te ističe kako s hrvatske strane nije bilo ni jednoga zastoja u radu, a Klub je radio odlično. No, na bošnjačkoj sceni, dodaje, potpuno je drugačija situacija. Kao ilustraciju Tadić podsjeća kako su u vrijeme usvajanja proračuna Federacije samo tri izaslanika iz reda SDA glasovala za. - Mi smo u Klubu Hrvata uvijek imali 13 izaslanika, nas iz reda HNS-a te još jednog-dva te smo uvijek mogli osigurati 50 posto glasova. Međutim, preostalih 15 glasova trebali su osigurati Klub Bošnjaka, Srba i ostalih - objasnio je Tadić, izrazivši stav kako će biti teško da do kraja mandata bilo koji zakon prođe jer se sve svelo na 22-23 izaslanika, što je nedovoljno za natpolovičnu većinu. Podsjećamo, u veljači ove godine usvojene su izmjene Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH, a tim rješenjem na više sredstava prilikom raspodjele može računati svih preostalih devet županija u Federaciji BiH.
Odbijanje razgovora
S druge strane, vidljivo je kako je bošnjačka politička scena već uvelike zagazila u predizbornu kampanju, a odbijanje je prisutno i na nekim drugim tematskim područjima. Primjerice, unatoč konstantnim pozivima hrvatskih političkih predstavnika, lideri bošnjačkih stranaka nisu pokazali dovoljno razumijevanja za dogovor oko promjena izbornoga zakonodavstva, a kojima bi se relaksirali međunacionalni odnosi u FBiH.
