Strukturalni dijalog i konkretni potezi na reformi pravosuđa u BiH u proteklom razdoblju su rezultirali približavanjem stavova, prijedlozima prema konačnom rješenju ovog važnog pitanja. Osam mjeseci nakon imenovanja ministar pravosuđa BiH Josip Grubeša govori za Večernji list BiH o svim potezima, sporazumima, te planiranim projektima i zakonima u 2016. godini.
Često se mogu u medijima čuti primjedbe kako se nedovoljno pojavljujete u javnosti, zašto je tako?
Da, čuo sam da su mediji, odnosno novinari, nezadovoljni našim odnosom, ali to nema veze s njima, već su razlozi neke druge prirode. Ne mislim da trebam izići u medije kada nemam što posebno za reći.
Znači li to da se niste puno pojavljivali u medijima jer niste ništa uradili?
Naprotiv, jako puno je toga urađeno, ali su, nažalost, u nekim situacijama izostali očekivani rezultati. Neopravdano, ali to je naša stvarnost. Nekada toliko energije potrošite na neke projekte kako biste na kraju uvidjeli da to nije prepoznato ili da od toga u konačnici neće biti ništa. To je život.
Na koje projekte konkretno mislite?
Uzet ću za primjer Strukturalni dijalog. Mislim da je velik korak naprijed što je ministar pravosuđa BiH predsjedatelj dijaloga o pravosuđu s bh. strane, što nažalost nije opće prihvaćeno. Učinio sam da napokon svi zainteresirani sjednu za isti stol, razgovaraju i što smo otkočili taj proces. Ne kažem da sam samo ja zaslužan, potrebno je bilo razumijevanja sa svih strana da bismo danas bili tu gdje jesmo. Moramo gledati naprijed. Strukturalni dijalog može dovesti do vladavine prava koja je preduvjet našeg ulaska u EU.
Znači li to da imate gotovo rješenje problema? Strukturalni dijalog je počeo 2011. i do sada nije bilo vidljivog napretka?!
Nemamo konačno rješenje. To bi bilo odlično, ali nije tako jednostavno izvršiti unaprijeđenje pravosuđa u BiH. Razgovaramo s iskrenom željom da reformu provedemo, da pravosuđe učinimo kvalitetnijim i napokon osiguramo vladavinu prava. Ne bi ulazio u to što je do sada urađeno, mogu samo komentirati ono što sam ja učinio da se ovaj proces reanimira i nastavi.
Možete li javnosti otkriti koje su to opcije o kojima razmišljate?
Trenutačno se o svemu razgovara. Ali zaključili smo da je kompromis jedino rješenje. Stručnjaci iz ovog područja istaknuli su kako su svi predloženi putevi reforme mogući i izvedivi, a na nama je tražiti rješenje koje možemo postići u kratkom vremenu i koje će zadovoljiti sve u BiH.
Kažete stručnjaci, o kome govorite? Sudjeluje li pravosuđe više u Strukturalnom dijalogu?
Njihovo sudjelovanje je svedeno na logičnu mjeru, jer ne mogu biti nositelji reforme samih sebe. Pravosuđe sudjeluje kroz VSTV i imali su mogućnost dati svoje stručno mišljenje kada su razmatrani modaliteti reforme. Nije objektivno očekivati da sami sebe reformiraju, ali im se mora dati mogućnost da daju svoje mišljenje i stav. To sam im obećao kada sam preuzeo predsjedanje Strukturalnim dijalogom kao novom formom vođenja dijaloga.
Mogu se čuti komentari da je situacija u dijalogu takva jer RS prijeti referendumom i da neki sudionici neće pristati na ucjene. Kakva je stvarno atmosfera?
Ne bih rekao da itko od sudionika u dijalogu ucjenjuje druge. Svatko je iznio svoje stavove i iskreno sam zadovoljan činjenicom da su svi svjesni da moraju napraviti iskorak. Nisu zategnuti odnosi, istinski se razgovara.
Je li to bio razlog što ste bili meta nekih zastupnika, da ste previše izašli ususret zahtjevima iz RS. Kažu da je to zbog odnosa Čović – Dodik?
Predsjedniku Draganu Čoviću je konačan cilj integracija u EU. On je iskusan političar i zna da je to jedino izvedivo ako, između ostalog, izvršimo reformu pravosuđa. Ne bih se ponavljao, ali prema ocjenama svih, bh. pravosuđe nije na zadovoljavajućoj razini. Znači da se nešto mora promijeniti. Imam li ja svoje viđenje kako bi to trebalo izgledati, naravno da imam, ima li HDZ, naravno da ima. Je li stav HDZ-a jedino bitan i odlučujući kada govorimo kakav će propis proći u Parlamentu, naravno da nije. Mnogi osuđuju moj pristanak u Bruxellesu da se čuje i stav RS. Ali kako sam već i u Parlamentu rekao ne možemo naprijed ako ne čujemo i druge. Iz Europske komisije stigli su nam izrazi potpore za "vidljivo ojačan politički dijalog" i posvećenost dosljednom i intenziviranom radu i koordinaciji. Žao mi je što ovi pozitivni signali i jasne činjenice o napretku ne mogu dovoljno biti prepoznati u javnosti i to nažalost isključivo zbog dnevno političkog nadglasavanja i neupućenosti onih koji tumače potpisani bruxellski protokol, isključivo prema vlastitim interesima. Nitko nema ekskluzivno pravo na reformu pravosuđa, pa mislim da je korektno dopustiti i politici Republike Srpske da kaže svoj stav.
Što je stav HDZ-a BiH po pitanju reforme pravosuđa?
HDZ je ozbiljna politička stranka u čijem programu je sadržan i dio oko reforme pravosuđa. Ja kao ministar iz te stranke pokušavam naći srednje rješenje, gdje će svi nešto dati i dobiti, jer je to recept za uspjeh u BiH. Stav HDZ-a je da reformu provedemo tako da pravosuđe bude po volji građana.
U Parlamentu su Vas prozivali pojedini zastupnici. Zašto?
Jasno mi je da me napadaju oni koji time žele pojačati svoju poziciju. Ne vjerujem u takvu politiku u kojoj napadamo druge da bismo zaradili političke poene i sebe pokazali velikim. Do birača je hoće li to ponašanje nagraditi ili ne.
Nedavno je rečeno kako imate 6 zakona koji će se u 2016. naći u parlamentarnoj proceduri?
Istina, iako je 30. prosinca Vijeće ministara usvojilo 6 zakona, ukupno će se u 2016. naći 12 zakona Ministarstva pravosuđa u parlamentarnoj proceduri. Ukupno je 14 zakona na prijedlog Ministarstva pravosuđa BiH usvojeno na sjednicama Vijeća ministara u prošloj godini, dok su od njih dva već usvojena u Parlamentu i stupila na snagu. Ovi zakoni su jedan od onih projekata o kojima sam govorio na početku. Ne mislim da će biti sporni Zakon o izmjenama Zakona o parničnom postupku pred Sudom BiH, Zakon o izmjenama Zakona o pravobraniteljstvu, Zakon o izmjenama Zakona o upravnom postupku, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravi jer se ustvari odnose na poboljšanja zakona koji su na snazi. Jednako tako, ne bi trebalo biti problema niti oko Zakona o štrajku jer je taj zakon dogovoren između zaposlenika i Vijeća ministara. Ja i moj tim smo to radili tako da istinski poboljšamo neka rješenja, što znači da smo uložili vrijeme, znanje, stručnost i želju za poboljšanjem u svaki od zakonskih tekstova. Problem bi mogli biti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o udrugama i zakladama na razini BiH, kojim, između ostalog, provodimo Moneyval preporuke, Zakon o humanitarnim organizacijama registriranim na razini BiH i Zakon o volontiranju na razini BiH.
Zašto mislite da će navedeni zakoni biti problem?
Slični zakoni su bili u parlamentarnoj proceduri, ali nisu prošli jer nije bilo entitetske većine. Iz Republike Srpske smatrali su da se radi o prijenosu nadležnosti. Možda na prvi pogled tako se čini, ali nije tako jer smo primjenu zakona ograničili na državnu razinu. Da, o ovim pitanjima postoje i entitetki propisi, ali ne smijemo dopustiti da udruge, zaklade i druge nevladine organizacije zbog nepostojanja zakonske regulative imaju mogućnost narušavati pravni poredak u BiH i vladavinu prava. To je ono što mi ovim propisima rješavamo.
Spekuliralo se kako je i izmjena Kaznenog zakona sreća jer je prošao kroz Parlament i da Vaš tekst u drugačijim okolnostima ne bi bio usvojen!?
U pravilu ne dajem komentare na takvu vrstu spekulacija jer su zlonamjerne. Evidentno je da nikad nitko nije ni pokušao staviti identičan tekst u parlamentarnu proceduru u odnosu na onaj koji sam predložio pa je besmisleno dati ocjenu pod kakvim je okolnostima prošao ili o kvaliteti same odredbe. Racionalno i razumljivo je da sam o odredbi Kaznenog zakona razgovarao s visoko pozicioniranim službenicima Moneyvala, koji su mi pomogli oko koncipiranja odredbe. Nekima je to očigledno zasmetalo pa pričaju kako odredba ne valja iako smo njezinim usvajanjem skinuti i sa sive liste. Recite mi tko je tu u pravu?
Što je sa Strategijom za reformu sektora pravosuđa? I IPA sredstva su puštena?
Strategija za reformu sektora pravosuđa BiH je usuglašena i na svim razinama usvojena. Uspostavit ćemo ministarske konferencije na kojim će sudjelovati pored ministra pravosuđa BiH i ministri pravosuđa entiteta, županija, predsjednik VSTV-a kao i Pravosudnog povjerenstva Brčko Distrikta. Prva ministarska konferencija će biti održana u drugoj polovici siječnja, što je početak rada na provođenju strategije. Prema mojim informacijama krajem 2015., IPA sredstva su puštena, čime su se stvorile pretpostavke da se povuče druga tranša kako bismo što efikasnije procesuirali ratne zločine.
Jedno od najvažnjih pitanja u smislu europskih integracija svakako je i provedba presude 'Sejdić-Finci'. Hoće li ovo pitanje konačno biti riješeno?
Već sam ranije pozitivno govorio o želji da se riješi ovo pitanje, ali da se utvrde isti kriteriji u cilju zaštite građanskih prava onih koji se ne izjašnjavaju kao konstitutivni narodi, kada je u pitanju izbor u Dom naroda i Predsjedništvo BiH. Izrazio sam i nadu da ćemo iskoristiti taj dijalog i otkloniti diskriminaciju birača u gradu Mostaru. U Interresornoj radnoj skupini sam za izmjenu Izbornog zakonodavstva, ali sam i oslonjen na iskusnije stranačke kolege Borjanu Krišto i Barišu Čolaka za koje istinski vjerujem da mogu puno toga učiniti kada je reforma izbornog zakonodavstva u pitanju. *
