Jačanje društvene kohezije na lokalnoj razini preduvjet je za unapređenje povjerenja i procesa pomirenja, stabiliziranja prilika uopće, jačanje mira te svih pozitivnih promjena u BiH.
Istaknuto je to danas na Trećoj konferenciji "Platforme dijaloga", organizirane u Sarajevu u sklopu projekta Ujedinjenih naroda (UN) "Dijalog za budućnost" i u partnerstvu s Predsjedništvom BiH.
Istovremeno, ocijenjeno je da svi akteri bh. društva, uključujući donositelje odluka i građane, a posebno mladi moraju postati generator svih demokratskih procesa u BiH i to putem angažmana u konkretnim projektima i aktivnostima, orijentiranim ka boljem međusobnom razumijevanju, bez obzira na razlike bilo koje vrste.
Sudionike skupa, u čijem su fokusu kultura, obrazovanje i mladi kao segmenti i agensi pozitivnih promjena u BiH, pozdravio je predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, istaknuvši da je proces pomirenja u BiH temeljni proces na kojem se baziraju sve pozitivne promjene u BiH.
Podsjetio je da je cilj projekta da putem partnerstva s UN-om poveže vladin i nevladin sektor, te da omogući građanima međusobno povezivanje, upoznavanje i suradnju, prije svega među mladima, dijeleći uvjerenje da se samo kroz kontinuiran dijalog mogu rješavati izazovi s kojima se suočava BiH, njeni konstitutivni narodi i njeni građani.
- U godinu i pol dana provedbe, projekt "Dijalog za budućnost" postigao je mnogo. Dijaloške platforme i forumi mladih formirani u sklopu ovog projekta okupili su stotine sudionika, a kroz podršku desecima inovativnih projekata u domenu kulture i obrazovanja doprle do 150.000 ljudi. Posredno, više od milijun građana, trećina bh. stanovništva, došla je u dodir s projektom. Kroz brojne aktivnosti u 80 gradova naše zemlje i zemalja regije, ovaj projekt nosio je poruku mira, tolerancije, dijaloga i zajedništva - precizirao je Izetbegović.
Pozvao je sve relevantne aktere da nastave aktivnosti u sklopu spomenutog projekta "jer su izgradnja povjerenja i pomirenje trajni procesi koji osim dobre volje iziskuju i vrijeme, odlučnost i posvećenost".
- Da bi korist ovog projekta bila trajna, neophodno je očuvati postignutu sinergiju u djelovanju međunarodne zajednice, institucija vlasti na svim razinama, civilnog društva i drugih zainteresiranih aktera - kazao je.
Izetbegović smatra da bi bilo izuzetno korisno proširiti opseg djelovanja u regiji, te time postići kvalitativni i kvantitativni pomak, a s obzirom na to da se politika, gospodarstvo, interesi, a time i sudbina BiH tijesno prepliće sa susjedima.
- Budućnost naše države je u integraciji, povezivanju, razumijevanju i zajedničkom nastojanju da generacijama koje dolaze ostavimo stabilan okvir za napredak, izgradnju uspješnog gospodarstva i tolerantnog društva u kojem će dijalog i uzajamno uvažavanje, a ne okoštale predrasude i razmirice iz prošlosti, biti temelj boljitka za sve - poručio je predsjedatelj Predsjedništva.
Istaknuo je uvjerenje da će se BiH, usprkos svim razmiricama i razmimoilaženjima, osloniti na kontinuitet boljeg dijela vlastitog naslijeđa - na naslijeđe mira i prosperiteta.
- Želim još jednom istaknuti i da je proces pomirenja u bh. društvu najvažniji temeljni proces na kojem se baziraju svi pozitivni procesi u društvu i u državi. Ako on ide valjano, i sve ostalo u ovoj državi i ovome društvu ide valjano. Taj proces politika mora objedinjavati i usmjeravati - naglasio je Izetbegović, ocijenivši da samo zajedničkim snagama, kroz neumorno zalaganje i trud na razvijanju i jačanju međusobnih veza, narodi i građani ove zemlje mogu postići napredak i osigurati stabilnost potrebnu za uspješan razvoj.
Sudionicima konferencije, čijem su otvaranju, među ostalim, prisustvovala sva tri člana Predsjedništva BiH, obratila se i rezidentna koordinatorica UN-a u BiH Sezin Sinanoglu, podsjećajući da je realizacija spomenutog programa počela prije dvije godine na inicijativu Predsjedništva BiH, te da su za njegovu implementaciju zadužene tri agencije UN-a - Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP), Fond Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF) i Organizacija UN-a za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) u suradnji s Predsjednišvom BiH.
- Ovaj program fokusiran je u potpunosti na mir, na unapređenje, izgradnju i održivost mira - kazala je, navodeći da su putem dijaloga s građanima razmatrani modaliteti unapređenja društvene kohezije tolerancije i jačanja povjerenja i procesa pomirenja.
Ukazala je na izravnu međuovisnost između održivog mira i razvoja, podsjećajući da je koncept održivog mira u središtu nove globalne razvojne agende, prihvaćene od zemalja-članica UN-a.
Sinanoglu je istaknula da razlike trebaju inspirirati, te da djelovanje za dobrobit svih bez obzira na vjersku, etničku, političku ili neku drugu pripadnost mora biti u vrhu prioriteta, a da jačanje društvene kohezije, uzajamnog razumijevanja i solidarnosti nemaju alternative.
