Predsjedništvo Bosne i Hercegovine trebalo bi u iduća dva dana održati posebnu sjednicu na kojoj će se naći imenovanje Borjane Krišto za mandatarku novog saziva Vijeća ministara BiH, piše Večernji list BiH. Time će proces ustroja nove državne vlasti ući u finalnu fazu, a sve u cilju da se već početkom nove godine izabere i novo Vijeće ministara koje bi trebalo biti važan pokretač brojnih procesa u kontekstu ubrzanja europskog puta Bosne i Hercegovine.
Daljnji procesi
Krišto je, podsjećamo, dobila odobrenje svih nadležnih institucija u procesu provjere, a zasigurno će dobiti i podršku u Predsjedništvu BiH s obzirom na to da je potrebno da za imenovanje budu dva člana ove državne institucije. U skladu s već potpisanim programskim dogovorom HDZ-a BiH, stranaka "osmorke", kao i SNSD-a, potporu će joj dati predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, kao i bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović. Ako se do kraja četvrtka okonča proces na Predsjedništvu, postoji mogućnost da se ovog tjedna sazove i izvanredna sjednica Zastupničkog doma na kojoj bi Krišto također trebala dobiti potporu, čime se provodi zakonsko rješenje koje precizira da "predsjedatelj Vijeća ministara stupa na dužnost nakon što njegovo imenovanje odobri Zastupnički dom" te se otvaraju vrata i za konačno imenovanje ministara. Naime, predsjedatelj Vijeća ministara najkasnije u roku od 35 dana od dana kada Zastupnički dom potvrdi njegovo imenovanje, a u skladu s postupkom utvrđenim zakonom, imenuje ministre i zamjenike ministara te traži od Zastupničkog doma potvrdu imenovanja. Ministri i zamjenici ministara stupaju na dužnost odmah nakon potvrde od Zastupničkog doma.
Novo Vijeće ministara pred sobom će imati brojne zadaće koje su i sadržane u dokumentu "Smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na razini BiH za razdoblje 2022. - 2026. godine", a koji su nedavno potpisali predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. Dobiti Vijeće ministara u siječnju bila bi vrlo jaka poruka Europskoj uniji da institucije BiH imaju namjeru realizirati sve zadaće koje se pred njih stavljaju, a o kojima ovisi i brzina kojom će od pozicije zemlje sa statusom kandidata doći u poziciju zemlje koja otvara proces pregovora.
S druge strane, jučer su stvoreni i uvjeti za konačno konstituiranje Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Naime, Središnje izborno povjerenstvo BiH popunilo je preostala četiri mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, jednog iz reda srpskog naroda i tri iz reda ostalih. Mandate za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH dobili su Kristina Petrović (Srpkinja), Belma Kapo (ostali), Halil Selimbašić (ostali) te Almir Babajić (ostali).
Federacija BiH
U skladu s izmjena Izbornog zakona BiH, Dom naroda Parlamenta Federacije BiH čini 80 izaslanika, i to po 23 iz svakog konstitutivnog naroda te 11 iz reda ostalih. Podsjećamo, ranije je SIP BiH utvrdio rezultate posrednih izbora i dodijelilo 76 mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH, a nakon dodjele preostale četiri za očekivati je početak procesa izbora izvršne vlasti u Federaciji. Prvi korak je izbor predsjednika i dvoje potpredsjednika ovoga entiteta, što je pak uvod u izbor nove federalne Vlade. Inače, u Federaciji BiH nedavno je potpisan sporazum HDZ-a BiH i stranaka "osmorke" temeljem kojega je dogovoreno programsko partnerstvo za iduće četverogodišnje razdoblje, a koje u svojem fokusu ima relaksaciju odnosa Hrvata i Bošnjaka, kao i realizaciju niza političkih i ekonomskih reformi.
