Krivotvorine odjeće, obuće, parfema i torbi preplavile su bh. tržište. Ovakva roba nudi se na štandovima na tržnici, preko internetskih oglasnika, društvenih mreža, pa i u trgovinama. Torbe, tenisice, naočale, parfemi, pa i lijekovi – multimilijunski biznis krivotvorina kao da ne bira artikle. Cilj lažnjaka je dobar promet na tržištu uz minimalna ulaganja, a to se postiže kopiranjem skupih brendova. Da je tržište i dalje preplavljeno robom nepoznatog podrijetla i loše kvalitete koja se, uglavnom, prodaje po cijenama originala, svjedoče i podaci Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, čiji su službenici od početka godine zaplijenili više od 4600 krivotvorina svjetski poznatih brendova kao što su Hugo Boss, Tommy Hilfiger, Calvin Klein i Prada.
Prema podacima UNO-a, od početka godine na graničnim prijelazima oduzeto je 1390 komada krivotvorene robe svjetskih brendova te je ukupno doneseno 13 odluka u vezi s njezinim oduzimanjem i uništavanjem. – Osim toga, ako se tijekom provjere na graničnom prijelazu posumnja da se predmetnom robom povređuje žig te da je potrebno poduzeti carinske mjere zaštite prava intelektualnog vlasništva, takvu robu Sektor za provođenje propisa ustupa Sektoru za carine na daljnje nadležno postupanje. Od siječnja do kraja travnja Sektor za provođenje propisa imao je takva dva slučaja u kojima je roba ustupljena Sektoru za carine, i to ukupno 3264 komada odjeće i torbi različitih brendova, procijenjene vrijednosti 147.775 KM – kazao je za Srpskainfo šef Odjela za komunikacije i međunarodnu suradnju UNO-a BiH Ratko Kovačević.
Dodao je da su u istom razdoblju lani na graničnim prijelazima oduzeta 10.972 komada krivotvorene robe svjetski poznatih brendova i ukupno doneseno 38 odluka vezanih uz oduzimanje i uništenje krivotvorene robe. – Najčešće se preko granice pokušavaju prenijeti majice, trenirke i jakne s imenima poznatih proizvođača tekstila kao što su Nike, Lacoste, Hugo Boss, Puma, Tommy Hilfiger i Calvin Klein te ženske torbe poput brendova Guess i Louis Vuitton. Tijekom nekoliko posljednjih slučajeva oduzimanja robe izdvojili bismo i 25 torbi marke Yves Saint Laurent i 687 majica marke Guess, Calvin Klein, Tommy Hilfiger, Adidas, Christian Dior i Prada – rekao je Kovačević. Slučajevi otkrivenih krivotvorenih proizvoda se, kako je istaknuo, većinom se odnose na uvoznike koji su prilikom postupka carinjenja kao zemlju izvoznicu uglavnom navodili Tursku ili Kinu. - Životni standard šire populacije u regiji ne omogućuje nošenje priznatih i luksuznih brendova - kazala je za Bloomberg Adria Ivana Laković, stručnjakinja za tržište luksuznih brendova.
Cijene nekih dizajnerskih komada koštaju više stotina, čak i tisuća eura. S prosječnom mjesečnom neto plaćom, koja u BiH ili Sjevernoj Makedoniji iznosi oko 500 eura, u Srbiji 720, Hrvatskoj 1094 ili Sloveniji, gdje je prosječna plaća u regiji najviša, 1399 eura, vjerojatno teško možemo kupiti omiljene brendove srednjeg i višeg cjenovnog razreda. - Što je država siromašnija, veća je potreba ljudi za projiciranjem bogatstva - navodi psihologinja Ivana Conjar. Dok jedni kupuju krivotvorine uvjereni da su za svoj novac dobili originalni proizvod, drugi svjesno kupuju kopije velikih brendova, često i ne razmišljajući da je to protuzakonito. Pa čak na carini možete platiti i ogromne kazne. Jedan od najpoznatijih slučajeva kažnjavanja zbog krivotvorina dogodio se prije nekoliko godina jednoj poznatoj srbijanskoj pjevačici koja je zbog lažnih torbi Louis Vuitton u züriškoj zračnoj luci platila kaznu od 5000 švicarskih franaka i pred mnoštvom putnika bila ponižena vadeći stvari iz torbi u vrećice jer su iste bile zaplijenjene. Uhvate li vas, primjerice, inspektori u Francuskoj s lažnom torbom Louis Vuitton, platit ćete kaznu u vrijednosti originala te torbice. Osim toga, kuće poput Vuittona zaštitile su ime 2008. pa se na carinama diljem svijeta godišnje zaplijeni i spali na tone lažne robe koja dolazi uglavnom iz Kine. Većina europskih zemalja zakonski je regulirala zaštitu brendova, a neke, npr. Italija i Francuska, već na graničnim prijelazima obavještavaju putnike o mogućnosti kupnje krivotvorene robe. Riječ je o brendovima koji su i zakonski regulirali zaštitu imena i logotipa te mogućnost zapljene robe koja je krivotvorena.
