Poljoprivredni proizvođači diljem Bosne i Hercegovine susreću se s nizom problema. Mladih je svakim danom sve manje, a i oni koji ostaju teško se odlučuju za rad u poljoprivredi, piše Večernji list BiH.
Domaću proizvodnju guši ogroman uvoz proizvoda iz inozemstva, poskupjela je i proizvodnja…, a sve to dugogodišnje poljoprivredne proizvođače tjera na smanjenje proizvodnje, nerijetko i da od nje u konačnici u potpunosti odustanu.
Teška vremena
- Došla su teška vremena, nema nikoga u polju. Ispod 40 - 50 godina ne možete naći nikoga tko bi radio, a o mladim bračnim parovima da i ne govorim. A kada sagledam i ovaj rast cijena, suše koje su nas pogodile ovo ljeto, manji urod, ogroman uvoz…, pitam se tko će uopće nastaviti proizvoditi - govori nam poljoprivrednik iz Hercegovine.
Predsjednik Udruge povrtlara Republike Srpske Brane Mastalo za Glas Srpske kazao je kako proizvođači svake godine muče istu muku, ističući kako je borba s prekomjernim uvozom maratonska. Dodaje da je zbog tog višegodišnjeg problema proizvodnja povrća u Republici Srpskoj značajno smanjena, navodeći primjer paprika kojih je, prema njegovim riječima, u Lijevče polju ranijih godina bilo i za bacanje, a ove jeseni tamošnji proizvođači ne mogu podmiriti ni potrebe domaćih trgovina, a o industriji da se i ne govori.
- Nemamo dovoljno luka, mrkve ni rajčice. Jedino se još dobro drži proizvodnja krumpira, ali ni ona neće imati svijetlu budućnost ako se nastavi ovako uvoziti. Proizvođači lubenice su primjerice ove godine u potpunom minusu jer je previše robe stiglo iz inozemstva prije nego što je naša lubenica i došla na rod. U međuvremenu su i temperature skočile na 40 stupnjeva, lubenice su požutjele i više ih nitko nije htio, a ono što se i prodalo, otišlo je u bescjenje - priča Mastalo.
Prema njegovim riječima, domaći proizvođači ne mogu biti konkurentni europskim povrtlarima kada su u pitanju cijene, zbog čega bi dugoročna mjera za spas domaće poljoprivrede bila uvođenje sezonskih prelevmana.
- Njihova roba brže se prodaje na tržištu jer je jeftinija i tu smo mi, domaći proizvođači, na gubitku. Kako bismo zaštitili domaću proizvodnju, država bi trebala zabraniti uvoz u sezoni kada pristigne naše povrće. Takvu mjeru tražimo godinama, ali naše vapaje po tom pitanju nitko ne čuje - zaključio je predsjednik Udruge povrtlara Republike Srpske Brane Mastalo za Glas Srpske.
Najviše se izvozilo u...
Kada je riječ o uvozu, podaci pokazuju kako je on u osam mjeseci ove godine dosegao 82,23 milijuna maraka, dok je izvoz nešto veći od 27,6 milijuna maraka.
Da je vanjskotrgovinska ravnoteža, kada je u pitanju povrće, itekako negativna, vidljivo je po podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, prema kojima su domaći poljoprivrednici od siječnja do kolovoza ove godine na strana tržište plasirali 9,26 milijuna kilograma povrća, dok je u zemlju stiglo 68 milijuna kilograma paprike, rajčice, salate, krumpira te raznog drugog povrća. Najviše je izvezeno u Njemačku, Republiku Hrvatsku i Švicarsku, a uvezeno iz Turske, Albanije i Nizozemske. Negativan trend zabilježen je i prethodnih godina. Primjerice, lani je u Bosnu i Hercegovinu stiglo razno povrće vrijedno više od 109 milijuna maraka, dok je vrijednost izvezene robe iznosila svega 50,5 milijuna maraka. Godinu ranije, odnosno 2020. godine, Bosna i Hercegovina je izvezla povrća u vrijednosti od 49,63 milijuna maraka, dok je za uvezene proizvode iste godine izdvojen 101 milijun maraka.
