Više od 20 godina neki građani još uvijek imaju status raseljenih osoba u svom gradu. Primjer su to, između ostalih, i dvojica Sarajlija koji su se zbog nerješavanja stambenog pitanja žalili i Ombudsmanu za ljudska prava BiH, navodi se u dokumentima u čijem smo posjedu, piše Večernji list.
Stambeno pitanje
Prvi je Krunoslav Glich kojeg je Općina Novi Grad u više navrata obavještavala o poduzimanju radnji za rješavanje njegova stambenog pitanja, te vraćanja imenovanog u njegov dom. Općina je planirala izgradnju objekta u Ul. Ivan Goran Kovačić br. 17-21, koji je tijekom rata srušen, te je planirana izgradnja stala zbog formalnih razloga u proceduri izbora projektanta, odnosno blokirana je zbog nepostojanja tijela nadležnog za rješavanje po žalbi jer se isti još nije uspostavio. Drugi slučaj je Mehmeda Starhonića koji je 1968. stekao stanarsko pravo na stanu u Ulici Krajiška 19 (Odobašina) u općini Centar, koji je u ratu uništen, te ni nakon 19 godina nije riješio stambeno pitanje. Kao rješenje ponuđena mu je stambena jedinica u stambenom objektu u naselju Šip, čija je gradnja planirana u svrhu trajnog stambenog zbrinjavanja interno raseljenih obitelji i obitelji u stanju socijalne potrebe, a što je i prihvatio. Službena gradnja je trebala započeti 2011., međutim projekt nije završen jer je već 2013. raskinut ugovor s izvođačem radova. Iako je prvotno rečeno kako se nisu ispoštovali zakonski rokovi, Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljene i izbjeglice SŽ-a je odgovorilo kako je do obustave u realizaciji navedenog projekta došlo zbog toga što isti nije bio u skladu sa zakonskim odredbama koje su uređivale stambeno zbrinjavanje raseljenih osoba. Naime, po postojećem Zakonu o raseljenim osobama FBiH i Zakonu o izbjeglicama BiH stoji kako se mogu obnoviti samo stambene jedinice na lokaciji gdje se nalazila prijeratna stambena jedinica. Zbog toga je Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice SŽ-a 2013. Odboru za povratak izbjeglih i raseljenih osoba Doma naroda Parlamenta FBiH uputilo inicijativu za dopunu Zakona o raseljenim osobama i povratnicima u FBiH i izbjeglicama iz BiH, na koju je pozitivno mišljenje dala i Vlada kao resorno federalno ministarstvo.
Kršenja prava
- Institucija Ombudsmana je i ranije zaprimala žalbe građana koji su raseljeni na području SŽ uslijed nemogućnosti racionalne obnove/rekonstrukcije oštećenih/uništenih objekata, te su odgovorni organi pozivali podnositelje žalbi na strpljenje i ukazivali da se poduzimaju mjere na rješavanju problema. Međutim, razdoblje od 23 godine od početka rata od kada su raseljeni, odnosno skoro 20 godina od završetka rata, prelazi razuman vremenski okvir za rješavanje problema raseljenih osoba, stoji u zaključku Ombudsmana. Konstatirali su i kako su nadležni organi propuštanjem poduzimanja radnji u razumnom vremenskom okviru u cilju rješavanja ovog problema doveli do kršenja prava raseljenih osoba. Podsjetili su da je shodno Zakonu o raseljenim osobama i povratnicima u FBiH i izbjeglicama iz BiH, obveza Vlade FBiH, ministarstava, županija, sustavno rješavanje ovog pitanja u suradnji s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH. Uputili su i preporuku Parlamentu FBiH da što skorije usvoji izmjene navedenog zakona, kao i Skupštini SŽ, te da se u razumnom roku sačini plan i odredi rok za stambeno zbrinjavanje izbjeglih osoba.
