Svjesni činjenice kako europski put BiH nema alternativu kao i učinjenih napora na stvaranju uvjeta za predaju zahtjeva za članstvo te nastojanja Dragana Čovića, predsjedatelja Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ-a BiH da BiH već iduće godine stane u red kandidata za EU zajedno sa zemljama regije, BiH je obvezna krajnje ozbiljno pristupiti procesu pridruživanja, piše Večernji list BiH.
Žurna priprema projekata
Ovaj proces, osim obveza koje trebamo ispuniti, pruža i brojne financijske mogućnosti u vidu pretpristupnih fondova. Naime, u svojim aktivnostima EU se oslanja na različite financijske instrumente od kojih je najopsežniji onaj koji je nama kao zemlji predpristupnici dostupan - Instrument pretpristupne pomoći IPA. Ovaj program predstavlja suštinsko ulaganje u budućnost zemalja u procesu proširenja. Kroz financiranje projekata pomaže korisnicima u realizaciji političkih i ekonomskih reformi, uz pripremu za prava i obveze koje dolaze s članstvom. Koliko će BiH sredstava povući te koliko će trajati put BiH prema članstvu, ovisi ne samo političarima već i predstavnicima akademske zajednice, medijima, običnim ljudima... Svi u BiH imaju svoju ulogu na europskom putu BiH, istina neki puno veću od drugih. BiH kao zemlja pretpristupnica trenutačno sudjeluje u prve dvije komponente IPA-e - pomoć u tranziciji i izgradnja institucija te regionalna i prekogranična suradnja. Trenutačno otvoreni i planirani IPA programi traže žurnu pripremu projekata, od investicijskih, do društveno razvojnih. Upravo s ciljem što bolje pripreme za povlačenje sredstava iz IPA fondova, Politička akademija HDZ BiH na čijem je čelu Lidija Bradara pokrenula je projekt “EU fondovi – put do lokalne zajednice”. Temelji se na suradnji stručnjaka i predstavnika lokalne samouprave. Cilj je pomoći u prilagodbi i pristupu projektnom modelu, osnivanju kvalitetnih projektnih timova osposobljenih prijaviti se za sredstva iz fondova kojim će se poboljšati uvjeti života u lokalnim zajednicama. Ravnomjeran razvoj regija jedno je od temeljnih načela djelovanja EU. Predočenjem IPA-e kao instrumenta koji otvara mogućnost ne samo jačanja kapaciteta institucija već i realizaciju projekata iz oblasti razvoja turističkih proizvoda, infrastrukture i usluga, zaštite okoliša, studije o ljudskom utjecaju, edukacije o zaštiti okoliša, gospodarske suradnje, poduzetništva, razvoja i provedbe obuke za mala i srednja poduzeća, potpore stvaranju mreža malih i srednjih poduzeća, sveučilišta i istraživačkih centara, socijalne kohezije i mreže, razvoja ljudskih potencijala, kulturne suradnje, certificiranja lokalnih proizvoda, zajedničke inicijative mladih, veće dostupnosti zdravstvenih usluga i obrazovanja kao i pomoći marginaliziranim skupinama na razinama lokalnih zajednica. Naglasak je na građanstvu i lokalnoj samoupravi jer oni najbolje znaju svoje mogućnosti i potrebe. Kroz predavanja i radionice pruža se mogućnost lokalnim zajednicama da se upoznaju s osnovnim preduvjetima za razvoj projekata koji mogu biti financirani kroz konkretan IPA program, metodama participativnog razvoja dokumenata u lokalnim zajednicama, postojećim EU fondovima i linijama financiranja te uvjetima za njihovo korištenje.
- U sektoru obrazovanja prioriteti za EU usmjereni su na podizanje razine općeg i stručnog obrazovanja te u skladu s tim praktične obuke. Takvu ulogu ima Sveučilište u Mostaru. Kroz korištenje EU fondova ova visokoškolska ustanova potiče i sudjeluje u prijenosu znanja i inovacija između znanstvenih institucija i gospodarstva. Temelj je to za kvalitetan razvoj ne samo inovativnog nego općeg statusa gospodarstva. Ovakve reforme osiguravaju građanima prilagodbu i razvoj standarda koji koriste ostali građani Europske unije. Kroz obrazovnu ulogu Sveučilište nastoji upoznati širu zajednicu s značenjem pridruživanja EU, koristima koje on donosi s naglaskom na trenutačne mogućnosti pretpristupne financijske pomoći kroz aktualne IPA fondove, istaknula je direktorica Upravljačkog tijela IPA Jadranskog programa Paola di Salvatore čiji je posjet Mostaru i radni sastanak s predstavnicima vlasti u HNŽ-u jasan poziv da su BiH otvoreni putevi u korištenju fondova”, kazala je doc. dr. sc. Mirjana Milićević, predstavnica Sveučilišta u Mostaru za IPA fondove. Svjesni da je kvalitetna priprema ključ uspjeha BiH na njezinom europskom putu te da je predajom zahtjeva za članstvo napravljen tek prvi korak, mnoge institucije u BiH već su započele ili realizirale projekte priprema za proces pridruživanja. Jedna od njih je i Dom naroda PFBiH.
Europski standardi
- Koliko brzo ćemo koračati i koliko ćemo prednosti iskoristiti, dobrim dijelom ovisi o projektima pripreme. Što se Doma naroda tiče, neki od njih već su započeli, a neki su i realizirani. Jedan od njih je Twinning projekt, projekt jačanja uloge parlamenata u BiH u procesu pridruživanja EU. Cilj Twinning projekta realiziranog uz potporu parlamenta Mađarske, narodne skupštine Francuske te još nekoliko zemalja članica EU jest jačanjem kapaciteta parlamenata pripremiti ih na što lakšu provedbu pravne stečevine EU na svim razinama i općenito na primjenu europskih standarda u radu. Nakon parlamenata na entitetskim i državnoj razini očekujem da će se Twinnig projekt nastaviti uključivanjem i Skupština županija u FBiH koje kroz Mehanizam koordinacije imaju svoju ulogu u procesu pridruživanju, sukladno ustavnim nadležnostima koje im pripadaju. Ne treba zaboraviti da smo mi ujedno i Dom županija te da pripremom naših izaslanika pripremamo i županije iz kojih dolaze za procese europskih integracija, kazala je Lidija Bradara, predsjedateljica Doma naroda PFBiH i predsjednica Povjerenstva za EU integracije Doma naroda.
