Sjećate li se trenutka u kojem ste shvatili da Djed Božićnjak ne postoji? Jesu li vam roditelji priznali da su vam lagali ili ste jednostavno u nekom trenutku sami shvatili da poklone zapravo donose mame, tate, bake, djedovi... i nastavili mirno živjeti?
Ako ste roditelj, jeste li i sami među onima koji uspješno lažu svojim najmlađima o postojanju djedice koji u zamjenu za kekse pod borom ostavlja poklone? Ako jeste, niste sami.
Većina roditelja su lažljivci. Jedno istraživanje provedeno među američkim roditeljima pokazalo je da 84 posto njih laže djeci, i to ne samo o postojanju Djeda Božićnjaka, piše Zadovoljna.hr.
Roditelji laži primarno koriste kako bi manipulirali svojom djecom, a laž koju su roditelji koji su bili dio istraživanja najčešće prijavljivali bila je prijetnja djetetu da će ga ostaviti ako ne posluša jer se strah od napuštanja pokazao kao uspješan motivator.
Naravno, dobar savjet za sve roditelje bio bi taj da - prestanu lagati svojoj djeci.
Nedavno je provedena još jedna studija u kojoj su istraživači pitali odrasle ljude jesu li im roditelji lagali dok su odrastali. Pokazalo se da je kod ljudi kojima su roditelji najviše lagali najveća vjerojatnost da će i oni lagati roditeljima. Osim toga, kod njih su zabilježene više razine psihosocijalne neprilagođenosti.
LAGANJE IMA POSLJEDICE
Ako ste roditelj, to hoćete li biti dobar ili loš uzor ovisi samo o vama. Međutim, morate znati da učestalo laganje djeci ima određene posljedice.
U još jednom istraživanju odrasli su biti modeli za dvije vrste ponašanja - iskreno i neiskreno. Vjerojatno vas ne čudi činjenica da su djeca koja su sudjelovala u istraživanju slijedila vođu. Oni koji su gledali poštene odrasle osobe i sami su se ponašali poštenije, dok su oni koji su promatrali neiskrene odrasle osobe i sami počeli lagati.
NARUŠAVANJE ODNOSA
Laganje djeci može i narušiti odnos koji imate s djecom. U još jednoj studiji istraživači su otkrili da su djeca nakon što su ustanovila da odrasli nisu iskreni s njima (a djeca znaju biti itekako dobri detektori laži) bila sklona vjerovati im manje.
Svaki roditelj želi da mu njegovo dijete vjeruje. No, kako ste i sami već vjerojatno naučili, povjerenje je nešto što trebate zavrijediti tijekom života i moguće ga je izgubiti ako smo neiskreni.
ŠTO ONDA S DJEDOM BOŽIĆNJAKOM?
Sada kad smo utvrdili da laganje nije dobro, vratimo se na priču o Djedu Božićnjaku.
Je li u redu o njemu lagati djeci? Je li stvarno ima nešto pogrešno u tome da uvjerite dijete da u vašu kuću ili stan jednom godišnje upadne starac s bradom koji pojede kolačiće i ostavi poklone?
Ako svoje dijete uvjeravate da on postoji, niste jedini. Istraživanje su pokazala da većina roditelja promiče lažno vjerovanje u Djeda Božićnjaka, a većina male djece prihvaća tu priču kao stvarnu.
Konkretnije, istraživanja su pokazala da većina roditelja ulaže veliki napor kako bi mit o Djedu Božićnjaku održali na životu.
No unatoč naporima roditelja, do sedme godine života većina djece sazna da Djed Božićnjak nije stvaran, a kada djeca raskrinkaju božićnu zavjeru i shvate da su im roditelji lagali, budu li uznemirena? Pa, zapravo i ne. Većina djece ima pozitivnu reakciju na istinu.
Američki profesor psihologije Drew Curtis proveo je istraživanje među svojim studentima u sklopu kojeg ih je pitao koliko često su im roditelji lagali o Djedu Božićnjaku i kako su se osjećali kada su saznali da je to laž. Većina njih rekla je da su im roditelji vrlo često lagali o postojanju Djeda Božićnjaka, ali i da ta laž nije utjecala na njihove odnose.
LAGAJE JE LOŠA IDEJA, ALI...
Zaključno, laganje djeci najčešće je loša ideja, međutim ako u prvim godinama njegova života želite držati dijete u uvjerenju da na Sjevernom polu živi simpatični starac koji donosi poklone, to vjerojatno nije laž koja će im upropastiti život niti vaš odnos.
Vjerovanje u Djeda Božićnjaka zapravo je uzbudljivo i čarobno, a u životu je dobro imati i malo čarolije. Čak i kad odrastemo, sjećanje na to kako su nas oni koji nas najviše vole uvjeravali u postojanje Djeda Mraza može nam izmamiti osmijeh na lice i biti izvor sreće.
