Europska unija mora donositi dosljedne geopolitičke odluke, uključujući pritom i ispunjavanje obećanja zemljama zapadnog Balkana, poruka je koju je povjerenik Unije za proširenje i politiku susjedstva Olivér Várhelyi izrekao u kontekstu komentara situacije i događaja iz Afganistana i reperkusija na EU. Na upit kakav utjecaj događaji iz Afganistana mogu imati na EU, naveo je kako je tamošnja kriza pokazala da ima ozbiljne posljedice “ako nismo dovoljno jaki i dosljedni u svojim geopolitičkim izborima”, piše Večernji list BiH.
Pitanje migracija
- Zamislimo što bi se dogodilo da se pristupni proces naših partnera sa zapadnog Balkana još više razvuče i da se, iz nekog geopolitičkog razloga, na kraju ne dogodi ono što smo obećali - rekao je Várhelyi.
Dodao je kako je “geografski zapadni Balkan Europi mnogo bliži od Afganistana”, što znači da “integracija te regije mora biti europski prioritet”. Povjerenik se osvrnuo i na summit “EU - zapadni Balkan”, koji je zakazan za listopad, naglasivši kako se raduje što će vidjeti koji bi se dijelovi europskih planova za ekonomski razvoj regije mogli početi primjenjivati. Poručio je pritom kako je cilj podržati dugoročnu stabilnost i mir u toj regiji.
- Ljudi sa zapadnog Balkana mogli bi stvoriti sljedeću migracijsku krizu EU ako Europa dopusti da obećanja o proširenju propadnu - rekao je povjerenik Várhelyi. - Moramo održati obećanja dana zapadnom Balkanu. Za mene je ovo jedna od najvažnijih lekcija afganistanske situacije - rekao je on mađarskim novinama Magyar Nemzet.
Dovođenje u vezu Afganistana i zapadnog Balkana u izjavi povjerenika Várhelyija treba promatrati u kontekstu potrebe da Europska unija bude snažnije prisutna u ovom dijelu Europe te da svojim konkretnim potezima pomogne zemljama regije, uključujući i BiH, prebroditi dugogodišnje političke, ali i gospodarske probleme te da što prije postanu dio velike europske obitelji, piše Vecernji.ba. Zaokruživanje procesa proširenja od strateškog je značaja za stabilnost cijele Europe, a projekti koji se trenutačno provode, kao i oni koji će se tek provoditi u bliskoj budućnosti, najavljuju kako je Europska unija odlučna u namjeri pružiti ruku pomoći. U političkom smislu nužna je harmonizacija odnosa među državama, a posebno unutar same BiH, koja je zapravo i ključna kada je riječ o stabilizaciji regije. Za sve gospodarske grane od iznimnog bi značaja trebao biti instrument pretpristupne pomoći EU-a IPA III za razdoblje od 2021. do 2027. godine, koji je vrijedan 14,5 milijardi eura, a namijenjen je svim zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama. Istodobno, za povezivanje zemalja zapadnog Balkana, kao i njihov ekonomski napredak od strateškog će značaja biti Ekonomski i investicijski plan za zapadni Balkan. Plan utvrđuje deset vodećih investicijskih inicijativa u ključnim oblastima za ekonomski razvoj, kao što su održiva prometna i energetska povezanost, zelena i digitalna transformacija, jačanje konkurentnosti privatnog sektora i podrška zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj zaštiti, uključujući Jamstveni fond za mlade za stvaranje mogućnosti zapošljavanja mladih.
Jamstveni fond
Uz značajno financiranje iz Europske unije za regiju, a koje je već predviđeno u okviru IPA III, EU želi pružiti jamstva koja pomažu u smanjenju troškova financiranja javnih i privatnih investicija, kao i rizika za investitore: podrška kroz novi Jamstveni fond za zapadni Balkan može mobilizirati do 20 milijardi eura investicija u sljedećem desetljeću.
Kada je riječ o BiH, Unija izdašno pomaže poduzetništvu i poljoprivredi. Tu su projekti “EU4Agri” i “EU4Business” kojima se podržava razvoj poljoprivrede i biznisa, a njima treba dodati i dva nova projekta - “EU4BusinessRecovery” te “EU4AgriRecovery”, dok su u političkom smislu predstavnici EU-a angažirani na harmonizaciji odnosa unutar zemlje kroz promjenu Izbornoga zakona. •
