Provedba izbornih rezultata na višim razinama u drugi plan stavila je formiranje izvršne vlasti u županijama, piše Večernji list BiH. Svi, barem u javnim istupima, podupiru ideju da se vlast uspostavlja "po vertikali", odnosno da iste ili slične koalicije vladaju od županijske, preko entitetske do državne razine.
Očekivanja stranaka
No, jasno je da to neće biti moguće u potpunosti realizirati. Odnos političkih snaga u pojedinim županijama takav je da se već sada može reći da HDZ i "osmorka" neće moći formirati koalicije, odnosno vlade. Najjasnija je situacija u Zapadnohercegovačkoj županiji, gdje HDZ BiH ima natpolovičnu većinu i ponovno može sam formirati vlast.
Slično je i u Posavskoj županiji, ali je barem dosad bila praksa da se u vlast uključuje i jedna bošnjačka stranka. Do sada je to tradicionalno bio SDA, a kako je PDA, kao druga bošnjačka stranka u županijskom parlamentu praktički ostao bez zastupnika (zastupnik PDA nedolaskom na sjednicu omogućio izbor kolege iz SDA u Dom naroda Parlamenta FBiH), u PŽ-u bi lako sve moglo ostati kao i do sada. Baš kao HDZ u ovim dvjema, tako će i "osmorka" bez problema sama vladati u Sarajevskoj županiji, koja je za bošnjačke stranke po mnogočemu i najvažnija. Načelno je već dogovoren kontinuitet vlasti u Sarajevu i, prema dostupnim informacijama, čelnik Naše stranke Edin Forto trebao bi provesti još jedan mandat na čelu županijske Vlade.
Novost je ulazak u vlast Stranke za BiH. Stranke "osmorke" čine okosnicu većine i u Bosansko-podrinjskoj županiji, ali tamo je situacija specifična zbog nekolicine lokalnih stranaka koje imaju presudnu ulogu u kreiranju vlasti. Ipak, tamo su prvo riješene sve dvojbe i imenovana nova županijska Vlada. Jedina županija u kojoj je SDA za sada sigurni sudionik vlasti je Tuzlanska. Tamo je SDA uspio okupiti prilično stabilnu većinu, prvenstveno zahvaljujući DF-u i "preletačima" iz PDA. No, u ovoj kao, uostalom, i u većini drugih županija moguće su različite kombinacije i nakon uspostave vlasti. Iskustvo govori da vlade u Tuzlanskoj županiji nisu duga vijeka i da je mnogo zastupnika koji su spremni promijeniti stranački tabor.
Srpske stranke
SDA vjeruje da će biti dio vlasti i u Srednjobosanskoj te Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Zbog potrebne dvotrećinske većine i dominantne pozicije SDA i HDZ-a, ta koalicija se nameće kao jedini mogući izbor u središnjoj Bosni. Ove dvije stranke imaju najviše mandata i u HNŽ-u, ali su tu moguće i druge kombinacije. Kako HNŽ obično prati ustroj vlasti na federalnoj razini, neće biti iznenađenje ako HDZ BiH pokuša uspostaviti u ovoj županiji vlast sa strankama "osmorke". No, pitanje je koliko se može računati na HRS u toj priči.
Matematički je svakako lakše imenovati Vladu uz SDA. Neizvjesno je stanje u Zeničko-dobojskoj županiji, gdje su lokalni odbori stranaka "osmorke" preduhitrili svoje središnjice i sklopili postizborni savez s DF-om. Iako je nakon sastanka HDZ-a i "osmorke" na državnoj razini i potpisivanja koalicijskog programa najavljeno da će i u ZDŽ-u HDZ biti dio županijske Vlade, još nema potvrde toga s terena. Naime, "osmorka" u Zenici za sada nije promijenila odluku i odrekla se koalicije s DF-om. Stranke "osmorke" su na putu da održe vlast u Unsko-sanskoj županiji jer je odnos snaga takav da SDA teško može okupiti novu većinu i imenovati premijera. Presudnu ulogu tamo bi mogao imati POMAK dosadašnjeg bihaćkog gradonačelnika Šuhreta Fazlića.
Jedan drugi Pomak, onaj s predznakom "Hrvatski nacionalni", mogao bi imati ključnu ulogu u uspostavi vlasti u Hercegbosanskoj županiji. Stranka Ivana Vukadina i do sada je imala vodeću poziciju u županijskoj Vladi, a vjeruju kako im postizborni savez s HDZ-om 1990. donosi prednost u odnosu na HDZ BiH, iako imaju isti broj mandata u Skupštini.
Mnogo toga ovisi o ponašanju srpskih stranaka u županijskom parlamentu. Dakle, puno je neizvjesnosti i na županijskoj, a ne samo na višim razinama vlasti.
