Osim bolesti krvožilnog sustava, karcinomi su se posljednjih godina prometnuli među vodeće uzročnike smrtnosti u svijetu, pa tako i u BiH, piše portal Večernjeg lista BiH.
Zabrinjavajući podaci
Najnovije studije pokazuju porazne činjenice da od ove bolesti obolijevaju sve mlađe osobe te da broj oboljelih konstantno raste. Znanstvenici su procijenili da je između 1990. i 2019. došlo do porasta novih slučajeva raka za 79 posto među mlađima od 50 godina. Tim sa Sveučilišta Edinburgh i Medicinskog fakulteta Sveučilišta Zhejiang u Kini analizirao je podatke iz studije o globalnom teretu bolesti iz 2019. za 29 vrsta raka u 204 zemlje i regije. Analizirali su nove slučajeve, smrtne slučajeve, zdravstvene posljedice i faktore rizika kod ljudi u dobi od 14 do 49 godina, procjenjujući godišnju stopu za svaku godinu. Postavljeno je 3,26 milijuna novih dijagnoza raka među mlađima od 50 godina u 2019., što je povećanje od 79,1 posto od 1990. godine. I smrtnost je porasla za 27,7 posto. Ovaj negativan trend nije zaobišao ni Bosnu i Hercegovinu, javlja Večernji list BiH. Naime, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, maligne neoplazme na drugom su mjestu vodećih uzroka smrti u većem bh. entitetu, s 4577 umrlih osoba i stopom od 211,1 posto na 100.000 stanovnika. Među uzrocima smrti kod muškaraca u 2021. vodeći je bio karcinom bronha i pluća sa stopom smrtnosti od 47,2 posto na 100.000 stanovnika. Kod žena je to karcinom dojke sa stopom od 17,4 posto na 100.000 stanovnika. Iako u BiH ne postoji registar oboljelih od karcinoma, liječnici navode kako broj oboljelih raste, što je posebno izraženo u ovom post-COVID razdoblju, kada su zdravstvene ustanove ponovno otvorene u punom kapacitetu. Prema podacima objavljenim ranije ove godine, u Klinici za onkologiju i radioterapiju u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla povećan je broj karcinoma u uznapredovalom stadiju. Prema izvješću Tima za praćenje, evidentiranje i prijavljivanje malignih neoplazmi pri UKC Tuzla, u 2022. evidentirano je 247 novootkrivenih karcinoma pluća, što je za 30 posto više u odnosu na 2018. godinu. Također, u istoj godini dijagnosticirano je i 496 tumora probavnog trakta, što je porast od 25 posto u odnosu na 2018. Porast se bilježi i u pedijatrijskim tumorima. Naime, podaci iz ovog centra govore kako je 2018. bilo šest novootkrivenih pedijatrijskih tumora, dok je četiri godine poslije taj broj 17. U porastu su i brojevi karcinoma štitne žlijezde. I na Klinici za onkologiju u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske evidentan je porast i novooboljelih, ali i onih koji imaju značajna pogoršanja bolesti koja su ranije otkrivena, a u proteklim godinama pandemije COVID-19 pacijenti su izbjegavali ulaziti u zdravstvene ustanove strahujući od zaraze. Prevencija kao strategija
Inače, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) predviđa da će se broj oboljelih u svijetu povećati s 19,3 u 2020. na 30,2 milijuna 2040., dok će broj umrlih u istom razdoblju s 10 milijuna porasti na 16,3 milijuna. Stručnjaci procjenjuju da se između 30 i 50 posto smrti od malignih neoplazmi moglo spriječiti promjenom ponašanja i adekvatnom preventivnom zdravstvenom zaštitom. Prema istraživanjima, način života znatno utječe na izglede za oboljenje od raka. Utvrđeno je da stanovnici socioekonomski slabijih regija češće puše, nedovoljno se bave sportom i pate od pretilosti. - Između 30 i 50 posto oboljenja od karcinoma može se izbjeći zdravim načinom života, kao što je nekonzumiranje duhana, i mjerama javnog zdravstva kao što je cijepljenje protiv infekcija koje izazivaju rak - upozorava Svjetska zdravstvena organizacija. Prevencija je najisplativija dugoročna strategija za borbu protiv raka. Osim duhana, SZO kao faktore rizika za oboljenje od raka navodi i konzumaciju alkohola, nezdravu hranu, nebavljenje sportom i zagađenje zraka
Najnovije studije pokazuju porazne činjenice da od ove bolesti obolijevaju sve mlađe osobe te da broj oboljelih konstantno raste. Znanstvenici su procijenili da je između 1990. i 2019. došlo do porasta novih slučajeva raka za 79 posto među mlađima od 50 godina. Tim sa Sveučilišta Edinburgh i Medicinskog fakulteta Sveučilišta Zhejiang u Kini analizirao je podatke iz studije o globalnom teretu bolesti iz 2019. za 29 vrsta raka u 204 zemlje i regije. Analizirali su nove slučajeve, smrtne slučajeve, zdravstvene posljedice i faktore rizika kod ljudi u dobi od 14 do 49 godina, procjenjujući godišnju stopu za svaku godinu. Postavljeno je 3,26 milijuna novih dijagnoza raka među mlađima od 50 godina u 2019., što je povećanje od 79,1 posto od 1990. godine. I smrtnost je porasla za 27,7 posto. Ovaj negativan trend nije zaobišao ni Bosnu i Hercegovinu, javlja Večernji list BiH. Naime, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, maligne neoplazme na drugom su mjestu vodećih uzroka smrti u većem bh. entitetu, s 4577 umrlih osoba i stopom od 211,1 posto na 100.000 stanovnika. Među uzrocima smrti kod muškaraca u 2021. vodeći je bio karcinom bronha i pluća sa stopom smrtnosti od 47,2 posto na 100.000 stanovnika. Kod žena je to karcinom dojke sa stopom od 17,4 posto na 100.000 stanovnika. Iako u BiH ne postoji registar oboljelih od karcinoma, liječnici navode kako broj oboljelih raste, što je posebno izraženo u ovom post-COVID razdoblju, kada su zdravstvene ustanove ponovno otvorene u punom kapacitetu. Prema podacima objavljenim ranije ove godine, u Klinici za onkologiju i radioterapiju u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla povećan je broj karcinoma u uznapredovalom stadiju. Prema izvješću Tima za praćenje, evidentiranje i prijavljivanje malignih neoplazmi pri UKC Tuzla, u 2022. evidentirano je 247 novootkrivenih karcinoma pluća, što je za 30 posto više u odnosu na 2018. godinu. Također, u istoj godini dijagnosticirano je i 496 tumora probavnog trakta, što je porast od 25 posto u odnosu na 2018. Porast se bilježi i u pedijatrijskim tumorima. Naime, podaci iz ovog centra govore kako je 2018. bilo šest novootkrivenih pedijatrijskih tumora, dok je četiri godine poslije taj broj 17. U porastu su i brojevi karcinoma štitne žlijezde. I na Klinici za onkologiju u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske evidentan je porast i novooboljelih, ali i onih koji imaju značajna pogoršanja bolesti koja su ranije otkrivena, a u proteklim godinama pandemije COVID-19 pacijenti su izbjegavali ulaziti u zdravstvene ustanove strahujući od zaraze. Prevencija kao strategija
Inače, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) predviđa da će se broj oboljelih u svijetu povećati s 19,3 u 2020. na 30,2 milijuna 2040., dok će broj umrlih u istom razdoblju s 10 milijuna porasti na 16,3 milijuna. Stručnjaci procjenjuju da se između 30 i 50 posto smrti od malignih neoplazmi moglo spriječiti promjenom ponašanja i adekvatnom preventivnom zdravstvenom zaštitom. Prema istraživanjima, način života znatno utječe na izglede za oboljenje od raka. Utvrđeno je da stanovnici socioekonomski slabijih regija češće puše, nedovoljno se bave sportom i pate od pretilosti. - Između 30 i 50 posto oboljenja od karcinoma može se izbjeći zdravim načinom života, kao što je nekonzumiranje duhana, i mjerama javnog zdravstva kao što je cijepljenje protiv infekcija koje izazivaju rak - upozorava Svjetska zdravstvena organizacija. Prevencija je najisplativija dugoročna strategija za borbu protiv raka. Osim duhana, SZO kao faktore rizika za oboljenje od raka navodi i konzumaciju alkohola, nezdravu hranu, nebavljenje sportom i zagađenje zraka
