- Tko na Badnjak ujutro prvi ulazi u kuću, pozdravlja: “Hvaljen Isus i Marija! Dobro vam došlo Badnje jutro!”, a u kući odgovaraju: “Isto vama Bog dao zajedno”, započela je svoju priču Marija Babić iz Mostara, domaćica obitelji Babić koja nam je ispričala kako u njihovoj obitelji dočekuju i slave Božić.
Pripreme za Božić
Taj dan vlada blagdanski, ali i radni duh - na Badnjak se kiti božićno drvce, pripremaju slastice, jela...
“Na badnji ručak postimo, jede se riba, primjerice, srdele i prilog raštika pod ulje ili krumpir salata. Jedemo laganije jer dolazi, da tako kažem, “teški dan” što se tiče hrane, nasmijala se Marija te dodala da ručak obvezno počinju Božjim blagoslovom. Nakon objeda, nastavljaju se pripreme za Božić: lagano se krčka sarma, osjeti se miris kolačića, pita i ostalog što se sprema. Radi se i beskvasna pogača od pšenice koju okolo ukrase pletenicom, u sredini otisnu križ s natpisom: “Sretan Božić”. Na pogaču se stavi pšenica, tri svijeće svezane trobojnicom i u sredini jabuka, a onda se postavi u sredinu stola gdje se blaguje. Navečer, u kuću ulazi domaćin - otac, i s njim djeca. - Sinovi unose badnjak, a kćeri pšenicu. Dočekujem ih u kući sa škropaljicom, a prije ih je dočekivala svekrva i svekar pokojni, ispričala je Marija Babić. - Pokucaju i pozdrave: “Hvaljen Isus i Marija! Na dobro vam došla Badnja večer!”, na što im je odgovorim: “Isto vama Bog dao zajedno!”, dodala je Marija te rekla kako, nakon što domaćin pita domaćicu kako je, u kuću Babića unose se badnjaci te stavljaju kod kamina ili drvca. Ona sve u kući i oko nje poškropi, a onda zajedno upale lampice na okićenom boru. Uvijek se nakon toga otpjeva pokoja božićna pjesma, a prije odlaska na polnoćku na stolove se stavlja hrana: - Nakon polnoćke dolazi rodbina. S obzirom na to da je prošla ponoć, počastimo se, kazala nam je Marija. Božićno jutro u obitelji Babić započinje odlaskom na misu. Nakon toga obitelj se okuplja na ručku kada obvezno blaguju božićni kruh. - Ispečem domaći kruh, na kojem napravimo znak križa te ga ukrasimo otiscima čaše, vilice i sl., priča nam. Božićni ručak započinje hercegovačkom mezom: pršutom, sirom, raznim salatama. Potom se jede mesna, najčešće janjeća, juha, a poslije toga sarma jer, kako Marija, kaže: “u Hercegovini je Božić bez sarme gotovo nezamisliv”. Nakon sarme slijedi janjetina, iako to može biti i drugo meso. - Prije su ljudi znali na Badnju večer peći janje na ražnju, a danas to rade pekare, prisjeća se Marija.
Tradicija i običaji
Poseban običaj koji se njeguje i danas jest tradicionalno paljenje svijeća i molitva za blagoslov: - Domaćin, najstariji muški član, pali svijeću i kaže: “Ove tri svijeće su zdravlje, veselje, ljubav, blagoslov”, potom izmolimo tri Očenaša Mladog Kralja i Svete obitelji, kažemo za koju je nakanu, a to je, naravno, obitelj za obitelj.
Babići pjevaju tradicionalnu božićnu pjesmu “U sve vrime godišća”, a nakon molitve otac gasi svijeće: - Domaćin uzme komadić kruha, stavi ga u vino i kaže: “Mi, svijećo, tebe kruhom i vinom, a ti nas ljubavlju, zdravljem i mirom”. Potom svijeću ugasimo i prekrstimo se, ispričala je Marija Babić. Ručak se završava slasticama: služe se baklava, orehnjača, šape i drugi kolačići. Na stolu se ponovno vraća meza, a obitelj pjesmom provodi zajedničko vrijeme. U blagdanskom duhu, Babići nakon ručka odlaze u posjet najbližoj rodbini, braći i sestrama, kako bi im čestitali Božić, ali i kako bi zajedno ispratili ovaj svečani dan kroz zajedništvo, pjesmu i veselje. - Ja sam svoje običaje i tradiciju preuzela od majke.
Tako sam dočekivala Božiće od kada pamtim i sretna sam što je tako i kod mog supruga i što se to održalo i među mojom djecom, zaključila je Marija Babić. •
