Bledski strateški forum već je godinama uspješna platforma za jačanje suradnje i razumijevanja unutar šire regije jugoistočne Europe, koja je u specifičnom položaju po mnogo osnova. Osim što je riječ o prostoru turbulentne prošlosti i prostoru stalne političke nestabilnosti, jugoistok Europe specifičan je i zbog činjenice da su neke od zemalja te regije u članstvu Europske unije, dok neke druge teže tom cilju.
Ekonomsko uvezivanje
Slovenija i Hrvatska, kao članice Unije i ujedno najrazvijenije države šire regije, imaju i glavnu ulogu u jačanju suradnje unutar ovog geopolitičkog prostora. Tako su i na bledskom summitu, koji se danas nastavlja aktivnostima ministara vanjskih poslova, ključnu ulogu imali premijeri Slovenije i Hrvatske, Robert Golob i Andrej Plenković. Dolazak na Bled predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela samo pokazuje koliko je ovaj format suradnje važan i Bruxellesu. Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto podsjetila je kako je tema središnjeg panela na ovom summitu upravo proces proširenja na zemlje ove regije te da od Europske unije i njezinih institucija očekuje da se jasnije i odlučnije odrede naspram procesa proširenja. Podcrtala je kako je Bosna i Hercegovina napravila ogroman iskorak u pogledu usklađivanja legislative s EU-om i ispunjavanja uvjeta iz Mišljenja Europske komisije koje treba realizirati.
- Očekujem da će to predstavnici europskih institucija znati prepoznati i da će vrlo brzo Bosna i Hercegovina otvoriti proces pregovaranja za pristupanje Europskoj uniji - kazala je Krišto. Podsjetila je također kako je u okviru summita održan i niz bilateralnih susreta na kojima je razgovarano o međudržavnim odnosima, ekonomskom uvezivanju, kao i o svemu onome što radi svatko s aspekta vlastite nadležnosti, a sve u kontekstu dobre regionalne suradnje i ostvarivanja zajedničkih interesa i ciljeva. Ona je sudjelovala na Bledskom strateškom forumu u čijem je fokusu "Solidarnost kao globalna sigurnost". Osim spomenutih, među sudionicima su i premijerka Srbije Ana Brnabić, premijer Crne Gore Dritan Abazović, premijer Bugarske Nikola Denkov, premijer Sjeverne Makedonije Dmitar Kovačevski, premijer Kosova Albin Kurti i premijer Albanije Edi Rama. Svi oni imaju itekako o čemu međusobno razgovarati jer, uz teške političke teme, uglavnom vezane uz prošlost, mnogo je i onih svakodnevnih, životnih pitanja koja bi se mogla riješiti. Članstvo u EU mnogo toga bi riješilo. - Europska unija mora biti spremna primiti nove članice do 2030. godine - rekao je na Bledskom forumu predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. - Vjerujem da moramo do 2030. biti spremni za proširenje - rekao je Michel, kazavši da je to "ambiciozno, ali potrebno". - Ako želimo biti vjerodostojni, moramo razgovarati o kalendaru - naglasio je.
Stabilnost BiH
Premijer Hrvatske Andrej Plenković pozdravio je "hrabrost" predsjednika Europskog vijeća u određivanju roka, što je neuobičajeno za Europsku uniju. Hrvatski premijer naglasio je kako je važno da se bitne odluke o proširenju donesu na Europskom vijeću u prosincu, među ostalim jer je iduća godina izborna u Uniji, SAD-u, pa i u Rusiji. - Dok se formiraju nove institucije, neće se ništa strateški događati po pitanju proširenja, a to znači praktički do početka 2025., zato mi se čini puno važnijim da čujemo izvješće Europske komisije u listopadu te da nakon toga Vijeće donese odluke - zaključio je Plenković. Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt poručio je da će Bosna i Hercegovina imati dobru budućnost ako njezini politički akteri budu surađivali. Nijemac je u izjavi novinarima uoči početka konferencije naglasio da je zapadni Balkan prostor s potencijalom za suradnju te da je optimističan o budućnosti Bosne i Hercegovine. - Svi koji razmišljaju o svojim pozicijama moraju vidjeti da će BiH imati dobru budućnost budu li svi surađivali, to je ključna poruka - kazao je Schmidt, naglašavajući kako stanovnici BiH žele sigurnost, posao i dobru perspektivu, a ne rasprave o pojedinačnim interesima.
Za stabilnost BiH, ali i cijele regije važno je da se održava komunikacija među političkim liderima te da Europska unija ne odustaje od ovog prostora. Prema onome što se moglo čuti na Bledskom strateškom forumu, zapadni Balkan neće biti prepušten sebi ili drugim silama koje tu imaju ambicije.•
