Izbjeglički centar u Salakovcu se bez odgovarajućih odluka nadležnih institucija pretvorio u privremeni prihvatni centar za tražitelje azila. Prije pet godina ovaj centar je podijeljen i fizički odvojen u dva dijela. Četiri barake, ukupnog kapaciteta 20 mjesta, postale su Centar za readmisiju bh. državljana koje BiH mora primiti jer negdje drugdje nemaju valjane papire, ostatak kampa zadržao je status izbjegličkoga centra, piše Večernji list BiH.
Podaci s terena
Samovoljom pojedinih članova Vijeća ministara i pravno sumnjivim odlukama, stvarnu nadležnost nad centrom je od Ministarstva za izbjeglice i ljudska prava preuzelo Ministarstvo sigurnosti, a 11 zaposlenika Centra prisiljeno je brinuti se o znatno većem broju korisnika, koji nemaju ni status izbjeglica ni osoba isporučenih BiH po pravilima readmisije. Umjesto izbjeglica, u Salakovac su smješteni ilegalni migranti čiji status, ali ni identitet, nitko pouzdano ne zna. Većina njih uopće nije podnijela zahtjev za azil, a za mnoge je upitan i stvarni identitet jer nemaju osobne dokumente.
Kako je centar u Salakovcu potpuno neprikladan za sadašnju namjenu, nitko ne zna koliko, doista, unutar njega boravi osoba. Sigurnosni sustav unutar Centra je nezadovoljavajući pa migranti konstantno izlaze, drugi dolaze, kontrola je, jednom riječju, nikakva. Unatoč pokušajima ministra sigurnosti Dragana Mektića da situaciju pokaže ružičastom, podaci s terena govore da je medicinska i svaka druga skrb o migrantima u kampu prepuštena volonterima, nevladinim i humanitarnim organizacijama. Sigurnosni problemi s kojima se već suočavaju lokalne vlasti i stanovništvo, kao i realna opasnost od širenja zaraznih bolesti, one koji glume državu u Sarajevu ne zanimaju. Svim ovim problemima sada se moraju baviti policijske, zdravstvene i komunalne službe u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.
- Nije nam jasno kako je moguće da se ilegalni migranti smještaju u centar otvorenog tipa, i to u naseljenim mjestima, te da se isti slobodno kreću ovim područjem, a sve više i gradom Mostarom bez ikakvih dokumenata, kao ni informacija kakav je status tih istih osoba - upitao je premijer HNŽ-a Nevenko Herceg, upozoravajući na razmjere problema koji je, bez ikakve najave ili konzultacija, isporučen Hercegovini.
Isporučen problem
Indikativno je da su državne vlasti problem ilegalnih migranata tjednima, pa i mjesecima ignorirale, a koje se sada poziva na nadležnost u tom sektoru. Umjesto izgradnje prihvatnoga centra u Sarajevu ili u njegovoj blizini, migranti su bez ikakve brige ili plana pušteni kampirati po gradskim parkovima. Široj javnosti malo je poznato da je stvarni azilantski centar zapravo u blizini Sarajeva, u mjestu Delijaš. Tamo je još početkom godine smješten jedan broj migranata koji su ubrzo izazvali negativnu reakciju stanovništva. Nekima su obili vikendice, a loših iskustava bilo je i u trgovinama i kafićima. Registrirani su i međusobni sukobi migranata. Problem je na kraju isporučen Hercegovini, gdje se migrantima dodjeljuje i boravište. •
Na razini BiH trebali su se razraditi planovi i poduzeti konkretni koraci vezani uz problem migranata, kazala je premijerka RS-a Željka Cvijanović. Ona je ukazala na nedavnu situaciju na granici dviju županija, koja je zamalo izazvala pravu krizu u BiH samo zato što se nisu poštovale ustavne nadležnosti i što se nije surađivalo na adekvatan način.
- Ne možete u Sarajevu očistiti jedan park od izbjeglica koji su tamo tjednima samo zato što imate neki skup te poslati ljude negdje tvrdeći da oni mogu tamo ići, a da niste nikoga kontaktirali i dobili suglasnost za to - zaključila je Cvijanović.
