Istekom roka za prijavu političkih stranaka i neovisnih kandidata za sudjelovanje na lokalnim izborima 2020. godine u Gradu Mostaru stvoreni su uvjeti za intenziviranje aktivnosti na predizbornoj kampanji, koja će se voditi prvi put nakon punih 12 godina. Građani Mostara ove će godine imati priliku ispuniti svoje ustavno i zakonski zajamčeno pravo, koje im je bilo uskraćeno dulje vrijeme, te sudjelovati na festivalu demokracije birajući novu gradsku vlast koja bi trebala otvoriti i novo poglavlje u životu grada na Neretvi.
Pomicanje datuma
Ipak, predizborne aktivnosti protječu u sjeni činjenice da je nelegalno izabrano Središnje izborno povjerenstvo odlučilo ponovno od Mostara napraviti grad slučaj te umjesto 15. studenoga, kada će građani u ostatku BiH moći birati, pomaknulo izbore na 20. prosinca.
“Navedena odluka ciljano ugrožava stabilizirajuće iskorake obuhvaćene sporazumima o izborima u Mostaru, koji su potpisani uz potporu međunarodnih partnera – predstavnika Sjedinjenih Američkih Država, Europske unije, Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske te Ureda visokog predstavnika i Misije OESS-a u BiH. Sastavni dio sporazuma obuhvaća održavanje lokalnih izbora u Gradu Mostaru zajedno s lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini 2020. godine”, upozoreno je iz HNS-a. S obzirom na brojne anomalije u društvu i politici, postoji realna mogućnost da odluka SIP-a ostane ovakva kakva jest, a u tom slučaju bit će potrebno pratiti drugačiju dinamiku aktivnosti, piše Večernji list.
Slaven Zeljko, predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar, u izjavi za Večernji list kaže kako, u kontekstu aktivnosti o načinu nastupa hrvatske strane, žele od građana dobiti odgovor na pitanje kakav Mostar žele i u tom smjeru idu sve druge aktivnosti. Podsjetio je kako je koncept HNS-a takav da u sredinama gdje su Hrvati ugroženi svojom brojnošću HNS nastupa zajednički. Zeljko je ponovio stav iz intervjua koji je dao našem listu, a to je da će s partnerima iz HNS-a naći zajednički jezik, stav kako odgovoriti zahtjevima birača. U tom su pogledu planirali niz javnih tribina kako bi doznali što ljudi očekuju.
Tri kruga biranja
Kada je riječ o rezultatima izbora, o njima će ovisiti dvije ključne stvari - izbor gradonačelnika kroz novo Gradsko vijeće te promjena Statuta grada. Što će prije od ovih dviju stvari uslijediti, prilično je neizvjesno. Za promjenu Statuta potrebna je dvotrećinska potpora u Gradskom vijeću, dok se za izbor gradonačelnika koristi formula da je u prvom i drugom krugu glasanja u Gradskom vijeću potrebna dvotrećinska većina, a u trećem krugu jednostavna većina. U svakom slučaju, ni jedno ni drugo nije realno očekivati prije proljeća iduće godine. Prema nedavno usvojenim izmjenama Izbornog zakona, 22 vijećnika bira se sa šest izbornih područja; gradsko područje Sjever daje dva vijećnika, Stari grad pet, Jugoistok dva, Jug dva, Jugozapad 7, a Zapad četiri. S gradske liste bira se još 13 vijećnika. Ni jedan od konstitutivnih naroda, ni iz skupine ostalih, ne može imati više od 15 svojih predstavnika. Najmanje četiri vijećnika iz svakog naroda i jedan vijećnik iz reda ostalih bit će zastupljeni u Gradskom vijeću. Sve navedeno govori kako nakon izbora ni jedan narod neće moći imati apsolutnu dominaciju. Takvo što, pak, ne postoji u nekim drugim višenacionalnim sredinama, poput Travnika u kojemu Hrvati nemaju isti stupanj zaštite nacionalnih prava kao Bošnjaci u Mostaru. Tim više na važnosti dobiva odluka Doma naroda da se izborna pravila za Travnik, po uzoru na rješenje u Mostaru, donesu do izbora 2024. godine. •
