Berba vinskih sorti grožđa u Hercegovini već je poodmakla. Kažemo poodmakla jer su rane sorte, poput vranca, već obrane, a trenutačno se beru trnjak, žilavka…, za koji dan će, kažu tehnolozi, i blatina, piše Večernji list BiH. Što je ove godine “potjeralo” vinogradare i vinare tako rano u vinograde pitali smo Ivana Marinovića, tehnologa Vinarije “Nuić“” iz Crnopoda, kod Ljubuškog:
Oštećena loza
- Više je razloga, a glavni je kasni, proljetni mraz koji je na ovom području bio 22. travnja. Tada je oštetio dosta lozu i time reducirao prinos koji je značajno manji nego prosječnih godina. Onda ta reducirana količina grožđa puno brže dozrijeva. Drugi razlog je suša koja traje od svibnja, od kada nije pala ozbiljnija kiša. Suša je ubrzala zrenje, smanjujući također prinose. Ranije sorte su većinom i obrane, tako da je ovo dosta ranija berba u odnosu na prosječne.
Berba će, izgleda, biti završena do onih uobičajenih rokova za početak, a to je konac prve dekade rujna?
- Tako je, pogotovo u ovim kamenitim tlima kao što su naši vinogradi, gdje grožđe, inače, dozrijeva ranije, a time i berba. Kod većine će berba biti završena najmanje dva, tri tjedna ranije, što je posebice izraženo na kamenitim tlima i vinogradima koji su bili pogođeni mrazom.
Mraz je kumovao ranijem početku berbe, koliko je umanjio prinose, što kaže berba?
- Ovisno opet o lokaciji. Mi imamo vinograde na dvije lokacije. Ova lokacija površine sedam hektara, gdje je vinarija, nije uopće bila pogođena mrazom. Druga lokacija, gdje je 28 hektara, značajno je pogođena, tu u ovisnosti opet, od sorte do sorte. Sorte koje ranije kreću više su oštećene, time je kod njih prinos manji. Kod žilavke je na toj drugoj lokaciji prinos reduciran 60 do 70 posto, kod blatine možda 40 do 50 posto. Tu se sada javlja i problem poticaja proizvodnji. Do sada je bio plaćen po prinosu po hektaru. Ove godine taj prinos je, ne krivnjom vinogradara i vinara, značajno reduciran. Mislim da bi tu federalna Vlada trebala nešto uraditi, bar te poticaje proizvodnji isplatiti u nekom normalnom okviru jer, kažem, ako će se čvrsto držati onih prinosa, minimalnih po hektaru, koji su ove godine takvi kakvi jesu, zbog mraza, onda će vinogradari, koji su svakako u problemima, time biti u još većim.
Hoće li biti dobrih vina unatoč tim limitirajućim čimbenicima?
- Kvalitetnih vina će biti, pogotovu ako znamo da vinova loza ima izraženu negativnu korelaciju između prinosa i kvalitete, što je manji prinos, to je veća kvaliteta. Mi smo taj prinos u nekim normalnim, prosječnim godinama reducirali kako bismo postigli određenu kvalitetu, ali ove godine je reduciran zbog mraza i suše, značajnije nego što bi trebalo, pa mislim da će kvaliteta biti jako visoka, što opet ovisi o lokaciji, vinogradaru, sorti…
Prema sjećanjima vinogradara, a i novinara, ovo je druga berba u ovom stoljeću koja masovno počinje u kolovozu, čak se može reći kako je i ranija od do sada najranije. Kakvi će njezini ukupni učinci biti, teško je reći. Sigurno će kod velikih vinogradara i vinara biti smanjeni, dok individualni vinogradari, nakon mraza i suše, imaju problema i s pticama te divljim životinjama, posebice lisicama koje u nedostatku vode u prirodi jedu grožđe, a pomažu im jazavci, kunice… U svakom slučaju, za hercegovačko vinogradarstvo ovo će, bez obzira na kvalitetu vina, biti loša godina.
