Nepovoljan odnos broja radnika i umirovljenika, a koji upućuje na potrebu snažnih reformi u cilju otvaranja većeg broja radnih mjesta, ali i povećanja primanja, dovodi do fiskalnih izazova, no zahvaljujući činjenici da su mirovine izravno vezane uz federalni proračun, kašnjenja u isplati nema, piše Večernji list BiH. Ipak, treba uputiti na informacije koje su nedavno objavljene iz Federalnog ministarstva financija, a koje jasno pokazuju kako se u značajnoj mjeri manje sredstava uplaćuje po osnovi doprinosa za mirovinsko osiguranje u odnosu na iznos koji je potreban za isplatu mirovina.
Iznos iz proračuna
Iz proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2024. za prvih sedam mjeseci tekuće godine s jedinstvenog računa riznice Federacije BiH isplaćeno je ukupno 2,037 milijardi konvertibilnih maraka za mirovine, poručuju iz Federalnog ministarstva financija. U istom razdoblju uplaćeno je 1,756 milijardi konvertibilnih maraka po osnovi prihoda od doprinosa za mirovinsko osiguranje. Tom su prilikom iz spomenutog Ministarstva potvrdili kako proračun Federacije snosi navedenu razliku. Razlika od 281 milijun konvertibilnih maraka pokrivena je sredstvima proračuna Federacije BiH, a jaz između isplaćenih mirovina i uplaćenih doprinosa do kraja godine nastavit će s trendom rasta, navodi se pritom. Isplata mirovina jedan je od proračunskih prioriteta i redovita isplata 5. u mjesecu ustaljeni je datum isplate mirovina.
Ovakva informacija zapravo je posljedica činjenice da postoji nepovoljan odnos broja radnika u odnosu na broj umirovljenika, a uslijed činjenice da je mirovinski sustav solidarnog modela, to u konačnici i dovodi do manjka sredstava koja se onda moraju pokrivati novcem iz proračuna. U kontekstu brojki treba navesti kako je mirovinu za srpanj primilo 450.169 korisnika, dok je broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 31. srpnja 2024. iznosio 547.980.
Glasnogovornik Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje (MIO) Tomislav Kvesić potvrdio je za Večernji list kako posljednji poznati podatak govori da je omjer zaposlenih i umirovljenika trenutačno 1,22 zaposlene osobe na jednog umirovljenika.
Kako bismo dobili punu sliku oko tematike odnosa, kao i implikacije koje imaju na gospodarska i socijalna kretanja u Federaciji BiH, valja nam pogledati kako se drže susjedi. Hrvatska je tako, primjerice, napravila značajan iskorak te ima najbolje pokazatelje u posljednjih 25 godina pa je tako državni prosjek da na 100 umirovljenika dolaze 142 zaposlena radnika, odnosno omjer je 1,42 radnika na jednog umirovljenika. Kako Federacija BiH može popraviti svoj omjer, pitanje je koje zahtijeva iscrpnu analizu, no vlasti u tom entitetu odlučne su raditi na ključnom prioritetu, a to je osigurati snažnu i pravednu ekonomiju koja će omogućiti održivi rast, poboljšati životni standard naših građana i smanjiti nejednakost. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine već aktivno posvećuje posebnu pozornost stvaranju povoljnog poslovnog okruženja, potiče investicije, podržava poduzetništvo i radi na stvaranju novih vrijednosti na poslovnom tržištu i na tržištu rada. Federacija BiH uskoro bi trebala ući u sveobuhvatnu fiskalnu reformu, a set sustavnih zakona je, nakon iscrpne analize, pri kraju izrade, uz očekivanja kako bi, vjerojatno u formi nacrta i uz kasniju javnu raspravu, mogao biti upućen u Parlament Federacije do kraja ljeta. Ciljevi su jasni - rasteretiti gospodarstvo, povećati standard radnika, ali i zadržati fiskalnu stabilnost.
Važnost investicija
Uz navedena zakonska rješenja, došlo bi do velikih promjena koje bi imale dugoročne pozitivne posljedice na gospodarsku situaciju u Federaciji, a osobito kada govorimo o privlačenju novih investicije, ali i stvaranju pretpostavki za porast plaća radnicima, uz smanjenje poreznog opterećenja na rad. Upravo su visoka izdvajanja za mirovinsko i zdravstveno osiguranje bila jedna od glavnih kočnica snažnijem investicijskom ciklusu, međutim, provedba fiskalne reforme odagnala bi navedenu boljku, istodobno osiguravajući stabilnost mirovinskog sustava. Izazov će svakako biti odgovoriti na pitanje kako osigurati dovoljan priljev sredstava po osnovi doprinosa.
