Obitelj s dvoje zaposlenih koji primaju prosječne plaće, koje iznose po 645 eura, u ovoj državi bi svojim prihodima pokrili skoro dvije prosječne potrošačke košarice (1,8). Rumunjsku bi, potom, slijedile Hrvatska, Mađarska, Srbija, Makedonija, Slovenija, Crna Gora, Bugarska, pa BiH, piše Blic.rs. Ako bi se gledalo samo po visini prosječne plaće, na prvom su mjestu ubjedljivo Slovenci, koji jedini “prebacuju “magičnih 1.000 eura mjesečno, dok su iza njih Mađari i Hrvati. Tih slovenskih 1.018 eura, recimo da bi moglo pokriti troškove stanovanja i osnovnih životnih namirnica (hrana i higijena) za četveročlanu obitelj, prenosi Pogled.ba
To znači da, praktično cijela druga plaća može ići za ostale troškove, kredit, automobil, društveni život, restorani, kazališta … U Srbiji bi, međutim, to bilo izvedivo, s obzirom da se srpski potrošačka korpa računa prema tročlanoj obitelji, koliki je prosjek prema rezultatima posljednjeg popisa. Kada bi se, dakle obitelj uvećala za jednog nezaposlenog člana, povećala bi se i cijena potrošačke košarice.Prihodi bi, međutim, ostali isti, pa bi se smanjila i kupovna moć.
Statistika je jedno, život drugo
Sve je to, međutim, samo statistike. U stvarnom životu, koji još manje ide u prilog Srbiji, tu treba ukalkulirati i druge stvari od samog sastava potrošačke košarice, koji varira ovisno države, pa do toga koliko ljudi živi od prosječne plaće. U Srbiji, recimo, svega oko četiri posto od, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, oko dva milijuna zaposlenih prima plaću veću od 150.000 dinara, dok istovremeno oko 300.000 ljudi živi s minimalcem od 21.000 dinara. Srbija je, naime, uz Makedoniju, prema podacima Svjetske banke, imala najveći rast ekonomske nejednakosti u razdoblju od 1999. do 2014. godine i nalazila se na 21. mjestu na listi zemalja s najvećim gospodarskim nejednakostima. Od europskih zemalja u tom razdoblju društvo su joj pravile još samo Rusija i Gruzija.
Veliki jaz između bogatih i siromašnih
Slovenija se, kao zemlja s mnogo manjim ekonomskim raslojavanjem stanovništva, na primjer, nalazila čak 37 mjesta niže.
Najrealnija slika se, možda, može steći na temelju indeksa kvalitete života koji u obzir ne uzima samo standardni pokazatelj načina i kvalitete života – BDP, plaće, troškove … – već i stvari kao što su zdravstvo, stanovanje, obrazovanje i politička slobode. po toj listi, najbolji je život u Sloveniji, koja je zauzela 20. mjesto, ispred Hrvatske (33.) i Mađarske (35.) ispred Srbije (47) su Rumunjska (42) i Bugarska (43), dok su Crna Gora i Makedonija na 55. odnosno 57. mjestu. Ubjedljivo najlošije plasirana je BiH na 69. mjestu.
