Razgovor: Dr. sc. Hajrudin Hadžidedić

Nakon inženjera, direktora, načelnika općine i profesora, želio sam radni vijek završiti onime što najviše volim - zanatom

Foto: privatni album
1/3
08.01.2025.
u 10:29

Najljepši i najvrjedniji proizvodi rade se od abonosa, drva pronađenog u koritu rijeka Save i Bosne starog dvije-tri ili više tisuća godina. Tehnologija vađenja ovog drva iz korita rijeke složena je i zahtijeva mnogo vještine da se drvo izvadi, osuši i pripremi za izradu namještaja i suvenira. Ponekad se vadi s dubina od osam do deset metara. Tamnosmeđe je i crne boje pa se često naziva "crni dub". Godovi ovog hrasta ispisuju daleku povijest Bosanske Posavine

Nakon duge i uspješne karijere u industriji, javnim poslovima i privatnom sektoru, dr. sc. Hajrudin Hadžidedić odlučio se kraj svog radnog vijeka završiti onime što je obilježilo njegovo djetinjstvo, a to je obrada drva. Tradicija stolarskog zanata u obitelji Hadžidedić dulja je od 50 godina. - Mogao sam birati posao - od inženjera, direktora, načelnika općine do profesora na fakultetu, ali sam uvijek želio svoj radni vijek završiti onim što najviše volim, a to je zanat - kazao je u razgovoru za naš list dr. sc. Hajrudin Hadžidedić, bivši načelnik općine Odžak, sada vlasnik drvorezbarskog obrta. Prije nepune četiri godine svoj hobi je proširio i otvorio obrt pod nazivom "Inova-Art" kao dopunsku djelatnost. Nakon nekoliko odrađenih poslova kaže kako je uvidio da njegov hobi može biti dobra poslovna ideja i preregistrirao tvrtku u obrt. Tada je napustio mjesto direktora u jednoj od vodećih tvrtki u Odžaku i posvetio se svom biznisu. Za naš list govori o svom obrtu, proizvodnji, izradi suvenira od abonosa starog više tisuća godina, rekao je za Večernji list BiH.

Večernji list: Kako su reagirali vaši prijatelji na odluku da se bavite vlastitim obrtom?

- Mnogi moji prijatelji pitali su me zašto sam napustio mjesto direktora i u tim godinama krenuo kroz nesigurne vode otvarajući vlastiti obrt. Puno je lakše bilo nastaviti još dvije godine do mirovine. Moj odgovor je bio da sam većinu svog radnog vijeka radio poslove koje sam najbolje znao, ponekad i morao, kako bih sa suprugom Dijanom imao pristojan život, odgojio i školovao djecu. Napravili smo kuću, djeca su završila školovanje i sada imaju svoje obitelji. Mnoge želje u životu sam ostvario, ali ostalo je i nešto za razdoblje u mirovini. Želio sam imati malu stolarsku radionicu, baviti se dizajnom i raditi suvenire od abonosa. To je hrast lužnjak koji se vadi iz korita rijeke Save i može biti star više tisuća godina. Tako sam došao na ideju otvoriti drvorezbarski obrt "Inova-Art" za izradu drvenih zidnih satova, suvenira i unikatnih dijelova namještaja.

Večernji list: Što je osnovna djelatnost vašeg obrta i kako teče proces proizvodnje u maloj zanatskoj tvrtki?

- Osnovna djelatnost obrta "Inova-Art" je proizvodnja namještaja i suvenira od punog drva suvremenom CNC tehnologijom. Poseban program Inove je izrada namještaja za vjerske objekte. Od suvenira su najviše zastupljeni drveni zidni satovi s ugrađenim kvarcnim mehanizmom. Satove izrađujem od hrasta lužnjaka, drva trešnje, jasena i fosilnog hrasta abonosa. Imamo dva CNC stroja, kopirke i drugu tehnologiju za obradu drva s kojom mogu napraviti vrlo zahtjevne i složene proizvode. Proces proizvodnje počinje dizajnom na računalu, pripremom elemenata, obradom na CNC stroju do završne obrade lakiranja ili premaza uljima.

Večernji list: Koji su najljepši proizvodi iz vaše radionice?

- Do danas je napravljeno više od stotinu modela drvenih zidnih satova. Posebna čast mi je izrada poklon-satova za goste i sudionike filmskog festivala "Dani hrvatskog filma – Ivo Gregurević" u Orašju. Mnoge zidove u raznim tvrtkama, stanovima i kućama diljem Europske unije krase satovi "Inova-Art". Najljepši i najvrjedniji proizvodi rade se od abonosa, drva pronađenog u koritu rijeka Save i Bosne starog dvije-tri ili više tisuća godina. Tehnologija vađenja ovog drva iz korita rijeke složena je i zahtijeva mnogo vještine da se drvo izvadi, osuši i pripremi za izradu namještaja i suvenira. Ponekad se vadi s dubina od osam do deset metara. Tamnosmeđe je i crne boje pa se često naziva "crni dub". Godovi ovog hrasta ispisuju daleku povijest Bosanske Posavine, baš zato što je simbol postojanja, odgovornosti i poštovanja. Abonos zaslužuje da na njemu zlatnim slovima bude urezana povijest nastajanja BiH u obliku vjerskih simbola različitih vjeroispovijesti iz doba njegova nastajanja. Tako se na mojim satovima mogu naći simboli rimokatoličke, pravoslavne i drugih vjeroispovijesti, ali i prekrasna islamska kaligrafija i geometrija.

Večernji list: Kao što ste rekli, izrađujete suvenire od abonosa starog više tisuća godina. Imate li planova za nastavak radne aktivnosti u mirovini?

- Odlaskom u mirovinu otvorit će se nova faza u mom životu. To ne znači kako trebam prestati sa svojim radnim aktivnostima. Naprotiv, odlaskom u mirovinu imat ću dovoljno vremena da ispunim neke od svojih želja i da se bavim hobijem ili poslom koji sam prije želio. Radna aktivnost nakon odlaska u mirovinu može biti i izvor dodatnih primanja za financiranje putovanja na koja prije nisam mogao otići. U posljednjih nekoliko godina sve me više zanima povijest BiH uklesana u kamenu stećaka. Stećci su izvor ideja i inspiracija za veliki broj umjetnika i dizajnera koji svoje radove postavljaju na papir, tekstil, kamen ili neki drugi materijal. Želio bih od abonosa napraviti više različitih modela suvenira koji nisu replike postojećih. Ti suveniri bili bi u različitim veličinama, ukrašeni motivima i epitafima pronađenim na ovom području. Ukrasni motivi su najvrjednije umjetničko svojstvo stećaka, a epitafi sadrže životne priče koje daju snažne poruke koje nemaju vremensku dimenziju. Motive sa stećaka i epitafe koji sadrže filozofsko-religijsko-moralnu poruku uz pomoć CNC tehnologije ugravirao bih 3D tehnologijom na stranama suvenira.

Večernji list: Za takav pothvat sigurno vam trebaju i suradnici koji poznaju povijest stećaka i umjetnici koji mogu odabrati motive na budućem suveniru?

- Kao osoba koja ima najviši stupanj obrazovanja (doktor znanosti) volio bih pronaći zainteresirane osobe koje bi radile sa mnom na idejnom rješenju suvenira od abonosa u obliku stećka, koji ne bi bio predmet rasprave čiji su stećci, već simbol naše zajedničke prošlosti. Trenutačno prikupljam i kupujem literaturu, kopiram grafike i slike koje mogu biti podloga idejnom rješenju takvog suvenira. Možete li zamisliti kako bi bio lijep suvenir izrađen od drva starog kao i stećci i na kojemu je bosančicom ugravirana moralna poruka koju bismo trebali poštovati svi mi koji živimo u BiH? Nekako mi još od mog prvog čitanja zvone riječi velikog Miroslava Krleže: "Neka oprosti gospođa Europa, ona nema spomenike kulture kao što ima Bosna i Hercegovina."

Večernji list: Vaš radni vijek bio je obilježen i politikom. Bili ste načelnik općine Odžak. Što nam možete reći o tom razdoblju?

- Na lokalnim izborima 2012. godine izabran sam za načelnika općine Odžak. Tu dužnost sam obavljao jedan mandat. S ove vremenske distance od desetak godina mogu reći kako je to bilo vrlo teško i izazovno razdoblje moga života. Uz prilično tešku političku i financijsku situaciju. U 2014. godini imali smo i poplavu. Trebalo je zbrinuti veliki broj obitelji koje su ostale bez svojih domova i pomoći im u obnovi. Bilo je to i razdoblje najvećih investicija i projekata otkako postoji općina Odžak. Izgradnja dijela koridora Vc, početak gradnje mosta i graničnog prijelaza, vodovoda u zapadnom dijelu općine i drugih infrastrukturnih projekata. Na ovo razdoblje sam iznimno ponosan. Žao mi je što, uz dobre rezultate i dobru financijsku situaciju, nisam uspio završiti sve započete projekte. Nakon izgubljenih izbora 2016. godine, pod čudnim okolnostima, povukao sam se iz političkog života. Shvatio sam da "oni koji znaju raditi projekte i voditi općine putem razvoja i boljitka za sve građane u njoj, ne znaju upravljati politikom i odnosima s političkim strankama".

Večernji list: Što biste poručili mladima i našim čitateljima?

- Završiti fakultet samo po sebi ne znači bolji život. Štoviše, u poplavi osnivanja velikog broja privatnih fakulteta pitanje je kvalitete obrazovanja i ukupno stečenog znanja na tim fakultetima. To nije jamstvo da ćete zaraditi više novca, imati siguran posao. Posebno ne znači da ćete biti zadovoljni onim što radite. Iskustva mnogih govore da, ako završite fakultet, ne morate uvijek biti sretniji jer za sretniji i zadovoljniji život ponekad veće šanse ima zanat. Danas je relativno lako promijeniti posao kojim se bavite ili promijeniti nekoliko poslova tijekom radnog vijeka. Moja poruka mladima je da nakon stjecanja potrebnog znanja, ako to žele, pokrenu vlastiti biznis. Može to biti i fakultetska diploma, ali može biti i zanat. Ako radite ono što volite, onda je to najveća vrijednost.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije