Mogli su se čuti različiti komentari nakon zagrebačkog summita. Hrvatska europarlamentarka Željana Zovko u intervjuu za Večernji list BiH ističe kako ovaj događaj predstavlja uspjeh i prigoda je za novi početak u EU i regiji.
Kako ocjenjujete dosege zagrebačkoga summita, jesu li ispunili očekivanja kandidatkinja za članstvo, kao i samog EU-a?
Činjenica da je summit održan unatoč svim ovim nedaćama s kojima se suočava EU u vrijeme pandemije virusa korona, ali i zemlje jugoistoka Europe, veliki je uspjeh hrvatskog predsjedanja. Činjenica da su tijekom nekoliko sati europski dužnosnici saslušali sva očekivanja koja imaju lideri zapadnog Balkana od njih, a s druge strane opredijeljenost kroz deklaraciju zagrebačkog summita da se proširenje reafirmira, poslana je snažna poruka cijeloj regiji. U točkama deklaracije snažno je naglašeno kako se radi o poslu od obostranog interesa. Radi se o vrlo jasnom strateškom pozicioniranju Europske unije, zatim gospodarskom povezivanju, ali i jačanju sigurnosti te početku rješavanja otvorenih pitanja. To je, primjerice, i pokušaj rješavanja problema između Kosova i Srbije otvaranjem dijaloga između Prištine i Beograda. A to je dobilo dodatnu dimenziju samom činjenicom da je imenovan posebni predstavnik EU-a. Sve to pokazuje da Europska unija u ovome trenutku razumije u cijelosti sve što je hrvatski premijer govorio. Premijer Plenković jasno je istaknuo da pitanje proširenja i rješavanja nestabilnosti na zapadnom Balkanu predstavlja ključ sigurnosti EU-a.
Sami ste rekli da je summit održan u vrijeme jednog od najvećih iskušenja u povijesti čovječanstva?!
Možda je i ova pandemija pomogla da se na određeni način shvati da, ne samo da virus ne poznaje granice nego da su tu i sve druge prijetnje poput ilegalnih migracija i drugih sigurnosnih pitanja. Zato je potrebno da se ovaj dio Europe na primjeren način tretira i da se neriješena pitanja adresiraju. Problemi se konačno moraju početi rješavati kako ne bismo dopustili da se ti izazovi preliju i u Europsku uniju. Cijelo vrijeme svojim angažmanom u Europskome parlamentu pokušavam na to snažno istaknuti. No, sve postaje bitno drukčije nakon što lideri sjednu, kada se time bave nekoliko sati te iz prve ruke čuju izjave dužnosnika sa zapadnog Balkana što je to što oni žele. Moram naglasiti da je uoči summita bio sastanak i dužnosnika Europske pučke stranke s kolegama sa zapadnog Balkana gdje su se također mogla čuti očekivanja, ali i zašto su u pojedinim situacijama neshvaćeni. Mislim da je općenito nakon summita situacija svima puno jasnija. Sudjelovala sam i na saslušanju s povjerenikom za susjedstvo Varhelyem koji je iznio rezultate summita.
Jeste li imali upit povjereniku?
Pa ja sam ga pitala u kontekstu obraćanja premijera Plenkovića, što misli učiniti glede rješavanja problema nelegitimnog političkog predstavljanja. Premijer je tražio da se to pitanje konačno adresira kako bi Hrvati u BiH imali svoje legitimne političke predstavnike u skladu s Ustavom BiH. Uz to, gospodina Varhelya upitala sam što misli učiniti i po pitanju BiH u smislu ustavne podređenosti jednoga naroda. Mi ćemo u studenom obilježiti 25 godina od Daytonskoga mirovnog sporazuma, a svi vidimo da je tu situacija neriješena glede najvažnijih pitanja. Dobila sam ohrabrujući odgovor da će se to pitanje aktualizirati i da svi narodi moraju biti ravnopravni. To podrazumijeva pitanje Izbornog zakona i zastupljenosti konstitutivnih naroda. Obećano je i da će se potaknuti održavanje izbora u gradu Mostaru.
Može li, uz javni istup premijera Plenkovića o problemu Hrvata i njihove nejednakopravnosti, to pitanje postati ne samo javno nego institucionalno europsko pitanje?
Hrvatska je najzainteresiranija za rješavanje svih prijepora u BiH zbog svog mira i ustavne obveze prema sunarodnjacima u BiH. Ujedno je Hrvatska najveći promotor da BiH postane kandidat za Europsku uniju. Uz to, najbolje poznaje situaciju u ovoj zemlji i na zapadnom Balkanu. Premijer Plenković također je upozorio da 20 godina nakon posljednjeg zagrebačkog summita ne postoji institucionalna memorija, odnosno lideri koji su upućeni u to što se događa i zašto imamo ovolike propuste u regiji. Mi zbog toga imamo situaciju da se ljudi iz regije okreću “sirenskim” pozivima drugih, trećih aktera koje ne želimo vidjeti u Europi. A takvi nude lakša rješenja, počesto i novac, a sve popraćeno hibridnim propagandnim ratom protiv EU. Zbog toga Europska komisija mora konačno provesti jednu vrstu istrage u čemu smo mi iz EU-a pogriješili. Tek tako, na temelju naučenih lekcija, moguće je mijenjati stvari. Upravo jer to nije učinjeno, na tome području poticane su krize umjesto da se rješavaju. Zato stalno pozivam na pretres situacije.
Što bi to značilo u kontekstu BiH?
U BiH imate situaciju da se dvije zajednice osjeća podređeno u odnosu na jednu zajednicu. To je nešto što je nedopustivo i nešto što EU ne smije sebi dopustiti. EU mora imati nepristranu ulogu i saslušati sve strane. Samo tako moguće je mijenjati stvari u BiH i u cijeloj regiji. Posebno je to važno zbog stalnog sukoba narativa koji su, u biti, lažni.•
