Američki liječnici već dulje vrijeme odraslim osobama koje nisu pretrpjele srčani udar, ali su u rizičnoj skupini preporučuju svakodnevno uzimanje aspirina, što je pristup poznat kao primarna prevencija.
Premda postoje jasni dokazi da aspirin djeluje u ovakvim slučajevima, brojni liječnici i pacijenti protive se ovakvim preporukama zbog rizika od rijetkog, ali potencijalno smrtonosnog unutarnjeg krvarenja, piše 24sata.hr.
Za potrebe najnovije studije, istraživači su proučili podatke prikupljene iz 13 kliničkih ispitivanja kojima su testirane posljedice uzimanja aspirina i placeba kod jedne grupe pacijenata te izostanak uzimanja pilula kod druge. Istraživanje je provedeno na više od 134.000 odraslih osoba.
Globalno se pokazalo da je rizik od intrakranijalnog krvarenja odnosno krvarenja u mozgu rijedak - uzimanje aspirina povezalo se s dva dodatna slučaja ovakvog tipa unutarnjeg krvarenja na svakih tisuću ljudi, utvrdila je studija.
No opasnost od unutarnjeg krvarenja kod osoba koje su svakodnevno uzimale aspirin bila je za 37 posto veća nego u skupini koja ga nije uzimala.
- Opasnost od unutarnjeg krvarenja u mozgu posebno zabrinjava jer se povezuje s većim rizikom od preuranjene smrti i nekvalitetnijim zdravljem tijekom života pojedinca - rekao je suautor studije Meng Lee s Medicinskog fakulteta Chang Gung u Tajvanu.
- Rezultati studije upućuju na oprez kada je posrijedi uzimanje manjih doza aspirina kod pojedinaca bez simptomatskih kardiovaskularnih bolesti - poručio je Lee.
Smjernice o korištenju aspirina u primarnoj prevenciji srčanih bolesti u SAD-u, Europi i Australiji već sadrže savjete o potrebi balansa kada su posrijedi potencijalna korist ili opasnost od krvarenja. Za starije osobe, kod kojih postoji veća opasnost nego među mladima, rizik bi mogao biti prevelik da bi se preporučilo uzimanje aspirina.
Za odrasle u dobi od 50 do 59 godina koji razmišljaju o tome da započnu s uzimanjem aspirina da bi spriječili srčani udar ili infarkt, američka Radna skupina za preventivnu zdravstvenu zaštitu (USPSTF) preporučuje taj lijek samo u slučajevima u kojima dokazano postoji bar 10 posto rizika od potencijalnog srčanog udara u idućem desetljeću i kod kojih nije zabilježen povećan rizik od krvarenja.
Unatoč koristima, kada je posrijedi sprečavanje srčanog udara, suglasnost u pogledu uzimanja aspirina s vremenom se izmijenila, osobito za osobe koji ne boluju od srčanih bolesti ili onih koji pate od arterioskleroze.
- Ranije smo preporučivali aspirin da bi se spriječilo prianjanje trombocita za unutarnju stranu arterije pacijenta, no korist je, premda postoji, vrlo malena u usporedbi s rijetkim, ali vrlo opasnim slučajevima unutarnjeg krvarenja u mozgu - rekao je Samuel Wann, kardiolog iz Milwaukeea u Wisconsinu.
- Zbog toga više ne preporučujemo rutinsko uzimanje aspirina pojedincima koji nemaju dokazanu kardiovaskularnu bolest ili arteriosklerozu - rekao je Wann.
Rezultati istraživanja objavljeni su u ponedjeljak na internetskim stranicama stručnoga časopisa JAMA Neurology.
