Josip Grubeša, ministar pravde Bosne i Hercegovine kaže kako su sve političke opcije opredijeljene za europski put kao i da Ministarstvo pravde ima pune ruke posla koje se tiču legislative.
Grubeša je u Novom danu na N1 rekao kako reforma pravosuđa nije počela dolaskom njega, nego već 2003. godine te kako je to jedan kontinuirani proces koji i dalje traje.
"Reforma ne može biti preko noći, pažljivo se tu mora raditi jer je pravosuđe treći stup vlasti", istaknuo je Grubeša.
Rekao je i da je najveći izazov u povjerenju u pravosuđe, iz razloga kada se ljudi suočavaju s pravosuđem, gube povjerenje u njega jer uvijek netko nije zadovoljan. Naglasio je i kako se radi dijalog o zakonu o sudovima kako bi se našao model u vezi toga kako raditi i vratiti povjerenje.
"Govoriti o povjerenju u BiH moramo svakodnevno, jer je BiH kompleksna. Ono što mi radimo kroz reformu pravosuđa jest da na neki način ne dopustimo da pravosuđe dominira nad ova dva stupa vlasti. Nemojmo zaboraviti da je u BiH tužiteljstvo puno bliže sudu", rekao je Grubeša.
Na pitanje da li je zadovoljan razinom do koje se došlo u okviru Strukturalnog dijaloga je odgovorio: "Strukturalni dijalog je počeo 2011. godine i mi smo njega novim mandatom transformirali na politički i tehnički dio. To je taj dijalog i to povjerenje koje stalno trebamo imati pri svijesti. Mi imamo dosta usuglašenih stavova na toj razini, ali nisam zadovoljan do kraja. Trebamo proširiti kaznenu nadležnost Suda BiH".
"Jedno od zadnjih promišljanja kako to riješiti je bilo da nađemo uporište u europskom zakonodavstvu, tako da je tu član 83 - Sporazum o Europskoj uniji na kojem bismo mogli napraviti proširenu nadležnost Suda BiH", dodao je.
Ministar pravde BiH je govorio i o pitanjima ratnih zločina, te o tome da li je zadovoljan brzinom rješavanja slučajeva u BiH.
"Uvijek govorim o tome da sam zadovoljan radom pravosuđa, ali kad su u pitanju ratni zločini, tu imamo određenih problema. Postojala je strategija da će se najteži predmeti ratnih zločina izvršiti unutar sedam, a ostali unutar 15 godina, no taj rok od sedam godina je istekao i mi još uvijek spekuliramo o tisućama ljudi koji bi trebali odgovarati za ratne zločine. Radi se na novoj strategiji, jer ako bismo radili ovim tempom, i idućih stotinu godina bismo imali probleme ratnih zločina. Jedan od prijedloga je bio da određene predmete ustupimo susjednim zemljama i da unutar BiH disperziramo što više predmeta kako bismo završili te predmete. Radna grupa se sastaje i očekujemo da ćemo uskoro ići na Vijeće ministara", naglasio je Grubeša.
Nadovezao se i o Nacrtu zakona o izmjeni Zakona o pomilovanju u kome je predložio da se pomilovanje odobri i ratnim zločincima.
"Intencija Zakona o pomilovanju jeste da omogućimo osobama koje su osuđene da imaju mogućnost prijedloga zahtjeva za pomilovanja; to ne znači automatski da budu pomilovani, nego da njihova ljudska prava poštujemo. Svaka žrtva je žrtva i svaki zločin je zločin, ali ako je netko surađivao ili odležao, zašto ne omogućiti da pošalje zahtjev za pomilovanje", komentirao je.
Na upit kada će biti otvaranje državnog zatvora za koga je kamen temeljac postavljen 2006. godine, kaže kako je to prvi državni zatvor na razini BiH, a zadnji put je bio napravljen u Austrougarsko doba.
"Čekamo tehnički prijem zatvora i istovremeno ćemo imati natječaj za upravnikom zatvora. Tehnički prijem ne ovisi o nama već o općini na kojoj se nalazi, ali vjerujem da ćemo to do kraja mjeseca završiti. Ono što je zanimljivo jeste staviti zatvor u funkciju. To je jedan mali grad i on mora imati i ambulantu i mrtvačnicu i kantinu i vjerske zajednice - sve mora imati na jednom prostoru i nezgodno je jer nemamo iskustva u tome te moramo biti pažljivi. Ne želim da prvi zatvor na razini BiH bude 'labav'. Tražit ćemo od svih zaposlenika da prođu provjere i da pokažu sposobnosti na visokoj razini", naglasio je ministar pravde BiH.
Dodao je i kako bi kompletan račun za zatvor, uključujući i edukaciju osoblja, trebao iznositi oko 40 milijuna eura te naveo kako bi trebao biti gotov u narednoj godini.
