Protekloga je tjedna održana prva tematska sjednica posvećena nastavi i nastavnim procesima Senata Sveučilišta u Mostaru na kojoj su sudjelovali i predstavnici Studentskog zbora izloživši svoje prijedloge promjena koje bi poboljšale uvjete studiranja. O kakvim je promjenama riječ i koji prijedlozi su usvojeni, doznaje Večernji list u razgovoru s predsjednikom Studentskoga zbora Sveučilišta u Mostaru Markom Džoićem.
Na povijesnoj sjednici Senata iznijeli ste ključne probleme studenata, a sve u svrhu podizanja kvalitete nastave i studentskog standarda. Na koje segmente se odnose prijedlozi promjena?
- Prije svega, želim istaknuti paradoks kako je ovo prva ovakva tematska sjednica Senata od osnivanja Sveučilišta, ali i to da su na ovoj sjednici glavnu riječ imali studenti, čime je novo vodstvo Sveučilišta doista pokazalo kako su studenti na prvom mjestu te da se njihov glas uvažava. Nekoliko dana prije tematske sjednice Senata održana je sjednica Predsjedništva Studentskog zbora, gdje smo u četverosatnom razgovoru iznijeli sve probleme koji su došli do nas te ih jednoglasno usvojili kao primjedbe Zbora, koje smo iznijeli na Senatu. Naše prijedloge i primjedbe pripremili smo u nekoliko cjelina, a vezani su uz poštivanje odredbe Pravilnika o studiranju te napomene u svrhu kvalitetnije i brže informiranosti studenata o nastavnom planu i programu, literaturi i načinu polaganja ispita, zatim uz financijske izdatke studenata Sveučilišta u Mostaru, način i svrhu provođenja anketa, posebne kategorije studenata te uz uspješnije djelovanje Sveučilišta u budućnosti.
Jedan od segmenata koji je studentima sigurno jako važan su financije, a i u prijedlozima su posebno istaknute. Do kojih zaključaka se došlo?
- Da, na ovoj sjednici imali smo priliku pokrenuti i takva pitanja. Predložili smo ukidanje plaćanja potvrda na svim fakultetima te je odlučeno da će Rektorat nadoknaditi fakultetima novac koji je u prethodnom semestru uprihođen od studenata i s ovim prijedlogom idemo na znanstveno-nastavna vijeća ustrojbenih jedinica te smo uvjereni da će svi dekani prihvatiti ovakvu odluku s obzirom na to da više ne postoji ni jedan opravdan razlog za plaćanje potvrda o redovitom studiranju. Osim potvrda koje će na svim fakultetima biti besplatne, pokrenuli smo i pitanje besplatnog prijepisa ocjena, ujednačavanje cijene promocije na 50 KM, dostupnost besplatnog upisnog materijala na svim fakultetima, ukidanje plaćanja razredbenog postupka između dvaju ciklusa studiranja te, naravno, snižavanje cijene semestra. Sve navedeno članovi Senata usvojili su i s postupkom integracije odredbe će se početi primjenjivati. Posebno bih istaknuo dva usvojena zahtjeva, a to su neplaćanje obrane završnog i diplomskog rada te rješavanje problema terenskih nastava. Od sada terenske nastave trebaju proći proces javnih nabava, kao i uključivanje studenata u donošenje odluka kada pristignu ponude.
Koji su problemi u nastavnom procesu u najužem smislu kada je riječ o ispitima, predavanjima, literaturi? Kakve se promjene mogu očekivati u tom pogledu?
- Inzistirali smo na poštivanju Pravilnika o studiranju, ali smo i predložili neke izmjene koje bi unaprijedile nastavni proces. Ono što je Senat jednoglasno podržao jest dostupnost ispitne literature na web-stranicama fakulteta, dostupnost Pravilnika o studiranju i svih pravnih akata, redovito održavanje predavanja, vježbi uz objektivno ocjenjivanje na ispitima, održavanje ispita u terminima naznačenim u ISS sustavu bez arbitrarnog odlučivanja nositelja kolegija o izmjeni termina koja nije naknadno naznačena u ISS sustavu, poštivanje pravila da se rezultati ispita objave najkasnije sedam dana nakon održavanja, kao i objavu rezultata razredbenog postupka 48 sati nakon održavanja, mogućnost uvida u ocjenjene radove i redovite konzultacije, postavljanje kalendara ispitnih rokova do prvog prosinca, mogućnost prijave i odjave ispita sukladno Pravilniku, osiguranje besplatnog pristupa knjižnicama svim studentima bez obzira na to u kojoj ustrojbenoj jedinici studiraju, ispitivanje usklađenosti ispitne literature sa sadržajem koji se postavlja na ispitu i detaljna analiza gdje su prolaznosti manje od 60%.
Studenti svaki semestar ispunjavaju ankete o profesorima i asistentima kroz ISS sustav. Je li takav način provođenja evaluacije uspješan, osigurava li se njime anonimnost studenata?
- Za sada takav način provođenja anketa nije bio dovoljno uspješan da postigne određene promjene, zbog čega je Zbor iznio niz prijedloga. Prije svega, kako bi student mogao popuniti anketu, zatražili smo da se kroz ISS sustav omogući unošenje prisutnosti na nastavi zato što smatramo da samo oni studenti koji su imali barem 70% pohađanja nastave mogu objektivno ispuniti anketu. Jedan od prijedloga Zbora bila je anketa u pisanom obliku zbog nepovjerenja studenata u anonimnost ISS ankete, no zajedno s IT i PR odjelom radit ćemo na edukaciji studenata kroz koju ćemo im na jednostavnom primjeru pokazati da su ovakve ankete 100% anonimne. Osim ovih zahtjeva, tražili smo izmjene upitnika i prilagodbe potrebama pojedinim fakultetima, uključivanje predstavnika studenata u analizu rezultata te uvođenje određenih mjera za profesore koji budu loše ocijenjeni, ali i nagrade onima koji imaju pozitivne komentare studenata.
Vodstvo Sveučilišta više je puta istaknulo važnost razvoja i korištenja tehnologije na svim područjima, pa tako i u nastavnom procesu. Kakvi su vaši prijedlozi u tom području i čemu to doprinosi?
- Na sjednici Zbora razgovarali smo o funkcioniranju pojedinih europskih sveučilišta te smo se složili da već na ovoj sjednici Senata moramo pokrenuti pitanje izbacivanja papirnatih indeksa, uvođenje studenskih “iksica” koje će olakšati i profesorima i studentima evidentiranje prisutnosti, kao i korištenje prostorija fakulteta. Unapređenje ISS sustava i uvođenje ovakvih tehnologija zasigurno će naše Sveučilište učiniti još prepoznatljivijim, a usvajanjem Senata Sveučilište je još jednom pokazalo zbog čega je sveučilište budućnosti.
Studenti su na prvom mjestu svakoga sveučilišta. Izvrsnost i znanje postulati su novoga vodstva. Naravno, ne smije se ni zaboraviti vrijedne studente slabijeg imovinskog statusa. Postoje li prijedlozi vezani uz ove skupine studenata?
- Naravno, upravo smo pod stavkom posebne kategorije studenata svrstali one studente koji su ponos Sveučilišta, kao i one koji zbog teške materijalne situacije imaju probleme sa završetkom studija. Poseban naglasak stavili smo na nagrađivanje i ulaganje u obrazovanje izvrsnih studenata kao motivaciju za daljnji rad, upoznavanje takvih studenata s mogućnostima iz članka 24. kojim se ovoj kategoriji studenata odobrava završavanje studija u vremenu kraćem od propisanoga trajanja studija te mogućnost upisa dodatnih 30 ECTS bodova, osiguranje besplatnog studija studentima teškog imovinskog stanja koji nisu u mogućnosti plaćati školarinu, kao i kreiranje fonda za studente lošeg imovinskog stanja na razini Sveučilišta, čija bi sredstva bila namijenjena za stipendiranje ove kategorije studenata po unaprijed usvojenom Pravilniku. Razgovarali smo i o studentima s posebnim potrebama, kao i o slučajevima u kojima brat i sestra ili više njih studiraju na istom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, gdje je potrebno osigurati da samo jedno od njih plaća školarinu. Posljednji prijedlog bit će poslan kao zaključak vijećima fakulteta, a svi spomenuti prijedlozi su usvojeni i kao takvi svi će se primjenjivati od 1. listopada na svim ustrojbenim jedinicama.
Ideju otvorenoga sveučilišta i društvene integracije provodi i Studentski zbor organizacijom tečajeva za sve građane, ali s naglaskom na maturante. Kakvi su reakcija i zanimanje društva za te aktivnosti?
- Studentski zbor je prvi put pružio mogućnost svim građanima Mostara pohađati tečajeve Studentskog zbora upravo zato što smo osjetili potrebu približiti se svima onima koji su nekada studirali, ali i svima onima koji nisu imali tu priliku. Trenutačno traju prijave maturanata za tečajeve, ali, uz to, imamo u planu i dodatne aktivnosti kako bismo maturante pripremili za ono što ih očekuje nakon srednje škole. Ovo je samo jedan od mnogih projekata kojima ćemo pokušati Sveučilište približiti svima. Na Senatu smo još raznim prijedlozima pokušali pokrenuti otvorenost i svih fakulteta prema svim studentima Sveučilišta, a to smo postigli prijedlozima međufakultetske mobilnosti, tj. prijedlogom da se studentima omogući upisivanje, kao izbornih, kolegija s drugih studijskih grupa i s drugih fakulteta koje nisu imali mogućnost slušati na matičnom fakultetu u sklopu svog studija, potvrde o uspješno položenim spomenutim kolegijima svrstati u dodatak diplomi, prijedlog za više prakse i suradnje s gospodarstvom, na čemu novo vodstvo marljivo radi, kao i otvaranje pravnog, psihičkog i karijernoga savjetovališta za sve studente Sveučilišta.
