Izbor članova Središnjega izbornog povjerenstva mimo natječajne procedure jedan je od ključnih problema koji trenutačno uvelike opterećuju odnose partnera na razini države, ali i stvaraju daljnje podjele u kontekstu međunacionalnih odnosa, piše Večernji list BiH.
Prekršene procedure
Predstavnici hrvatskih i srpskih stranaka upozoravaju kako su u potpunosti zaobiđene procedure i natječaj te kako Središnje izborno povjerenstvo ne može jamčiti transparentnost izbora i demokratski proces, a posebno je aktualno pitanje i žele li neke političke snage preko ovakvoga SIP-a ponovno vratiti u “opticaj” popis iz 1991. godine prilikom popune Doma naroda na općim izborima 2022. godine. Već se nagovijestilo kako bi ovaj SIP kod buduće popune federalnog Doma naroda mogao inzistirati na popisu iz 1991. godine, a to bi značilo ponovno otvaranje mogućnosti da Bošnjaci izaberu šest hrvatskih izaslanika u Klub Hrvata te time stvore uvjete za novu majorizaciju. Na ovo pitanje hrvatski politički predstavnici konstantno upozoravaju i u svakoj prilici ukazuju na nedopustivost takvog zaobilaženja propisa na kojima bi trebala počivati ova država. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kazao je i nakon posljednjeg sastanka političkih lidera kako je Središnje izborno povjerenstvo u ovom sazivu koji je sastavljen suprotno zakonu i mimo kriterija i procedura te su i same odluke koje je donosio mimo zakona. Na odluku Zastupničkoga doma Parlamenata BiH, u kojemu je nekoliko bošnjačkih stranaka uspjelo skupiti većinu za zaobilaženje natječajne procedure te imenovati članove SIP-a, upućene su žalbe Sudu Bosne i Hercegovine. Autor prve je Branko Petrić, višegodišnji član Središnjega izbornog povjerenstva, a drugu je uputila Sanja Stanimirović-Ostojić, predsjednica Općinskog izbornog povjerenstva Vlasenica. Drugo pitanje koje uvelike opterećuje međunacionalne odnose, a posredno se prelijeva i na stabilnost parlamentarnih većina, je tematika izbora legitimnih predstavnika. Jasno je kako ovakav Izborni zakon, čije je odredbe Ustavni sud proglasio neustavnim, omogućuje da jedan narod, onaj većinski, bira predstavnike drugom narodu, i to u dvjema ključnim institucijama koje su po Ustavu određene za predstavljanje naroda, a to su Dom naroda i Predsjedništvo BiH. Hrvatska strana u nekoliko navrata pokušavala je ponuditi partnerima iz političkog Sarajeva rješenje kojim će se provesti presuda Ustavnog suda te omogućiti izbor legitimnih predstavnika u obje institucije, no, za sada, bez uspjeha. Ipak, optimizam se nalazi u činjenici da su prilikom postizanja dogovora o promjeni Izbornog zakona, koja se odnosi na grad Mostar, lideri HDZ-a i SDA potpisali i sporazum o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH kojim se osigurava legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda.
Mehanizam koordinacije
Ipak, stabilizacija samih odnosa unutar većine ovisi i o pitanju kadroviranja, koje je, kao što je bilo vidljivo prije nekoliko dana, riješeno tek jednim dijelom. Drugi dio pozicija trebat će biti dio jedinstvenog paketa koji je koncipiran na način da nacionalna raspodjela ostaje ista kao i do sada. Stabilno Vijeće ministara u konačnici je ključno za funkcioniranje Mehanizma koordinacije u suradnji s nižim razinama vlasti u procesu provedbe svih onih reformi koje je potencirala Europska komisija u svojem mišljenju. •
