Nakon što je predsjednik Rusije Vladimir Putin nedavno naredio da se ruske nuklearne snage podignu na visok stupanj pripravnosti, bh. građani bili su se masovno "bacili" u potragu za jodom, piše Večernji list BiH.
Potvrdili su to tada i za Fenu iz gradskih ljekarni u Mostaru te istaknuli da građani na internetu čitaju da bi im jod mogao pomoći u slučaju nuklearnog napada.
- Jako se bila povećala potražnja za jodom tih dana. Ljudi su čak zvali i pitali imamo li ga na stanju. To je potpuno pogrešno i slično situaciji kad su ljudi na početku pandemije koronavirusa na svoju ruku tražili i uzimali antibiotike - kazali su za Fenu iz Gradske ljekarne Mostar. Je li ishitreno od građana bilo što su nekontrolirano tražili jod zbog straha od nuklearnog napada, posebice ako se zna da se ne može dobiti bez recepta i da ga treba oprezno uzimati te ima li uopće potrebe za "stvaranjem zaliha", pitali smo nedavno dr. Damira Rozića, voditelja Odjela dijagnostike u Zavodu za nuklearnu medicinu SKB-a Mostar.
Ne stvarati zalihe
- Apsolutno je nepotrebno, pa potencijalno i opasno uzimati kalijev jodid na svoju ruku i bez upute liječnika. To je lijek koji bi se koristio samo u slučaju neposredne opasnosti od nuklearnog incidenta u našoj blizini, dakle, u radijusu od nekoliko desetaka kilometara. Govorimo doslovce o napadu nuklearnim oružjem na BiH. Tada bi se izdavao i uzimao po uputama nadležnih tijela, i to samo osobe mlađe od 40 godina. Zato ne treba kući stvarati zalihe joda - objasnio je dr. Rozić za Večernji list.
- Najvažnije je znati da jod samo štitnjaču može zaštititi od radijacije, a drugi dijelovi tijela ostaju nezaštićeni. S druge strane, unos joda bez liječničkog nadzora može teško poremetiti rad štitnjače - kazao nam je pročelnik Zavoda za nuklearnu medicinu dr. Ivan Jurić. Budući da se jod koristi u liječenju bolesti štitnjače, zanimalo nas je i kako ujedno djeluje protiv zračenja nuklearnih eksplozija, koliko je uopće djelotvoran ako dođe do jakog nuklearnog razaranja.
- Kalijev jodid (KI) je oblik neradioaktivnog joda koji se koristi u slučaju akcidentalne izloženosti radioaktivnom izotopu joda (I-131). Ovaj radioaktivni izotop nastaje u procesu fisije teških elemenata kao što su uran ili plutonij, pa se čovjek može njemu izložiti prilikom nesreća u nuklearnim elektranama ili eksplozije nuklearne bombe. Uzimanje KI zasiti štitnjaču "običnim" jodom, pa ona u sebe neće vezati radioaktivni jod i time će se znatno smanjiti rizik od razvoja karcinoma štitnjače. Kalijev jodid tada se daje nekoliko sati prije očekivane izloženosti, kada mu je učinkovitost najveća. Mi u nuklearnoj medicini upotrebljavamo radioaktivni jod (I-131), ali u malim i precizno određenim količinama za liječenje pretjerane funkcije štitnjače ili karcinoma štitnjače - kazao je dr. Rozić navodeći neželjene učinke koje izaziva nekontrolirana konzumacija joda.
- Kod prekomjernog unosa kalijeva jodida može doći do oštećenja funkcije štitnjače. Može izazvati aritmije, proljev, kožne i ozbiljne alergijske reakcije - objasnio je. Može li se hranom, odnosno unosom soli i drugih namirnica zadovoljiti potreba za jodom te koje starosne skupine mogu konzumirati jod i kako se određuje doza za pojedinca, doznali smo od dr. Rozića.
Pratiti upute nadležnih
- Nedostatka joda u našoj populaciji danas praktično nema od kada je 1950. uvedeno obvezno jodiranje soli. Tako se i uobičajenom prehranom unese dovoljno joda za svakodnevne potrebe i normalno funkcioniranje štitnjače. Među namirnicama bogatim jodom su mliječni proizvodi, jaja, morska riba, alge, školjke, soja, sezam, češnjak, blitva, tikvica, repa i špinat.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), Globalna mreža za jod i UNICEF preporučuju sljedeće dnevne količine joda: za dob od 0 do 6 godina 90 µg/dan, od 7 do 12 godina 120 µg/dan, stariji od 12 godina 150 µg/dan, trudnice i dojilje 250 µg/dan. - Nadajmo se da nećemo nikada doživjeti nuklearnu katastrofu, bilo civilnu ili vojnu, ali ni u tom slučaju nemojte uzimati jod na svoju ruku, nego prema uputama civilne zaštite ili drugih nadležnih tijela - zaključio je dr. Rozić.
