Električna energija jedini je energent na koji Bosna i Hercegovina koliko-toliko može računati u slučaju eskalacije globalne energetske krize iduće zime. Bosna i Hercegovina u najvećoj mjeri ovisi o nafti iz Rusije, a o plinu potpuno. Srbija, koja ima i alternativne izvore, pa i značajne rezerve obaju energenata, upozorila je svoje građane na moguće probleme tijekom zimskih mjeseci.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je tešku zimu jer u studenome, zbog sankcija Rusiji, Srbija ostaje bez ruske nafte, pa je spomenuo i mogućnost da cijela regija, zbog nabave ugljena, kvarova na mreži nakon što se struja intenzivnije počne koristiti za zagrijavanje, ostane bez električne energije. Tu leži opasnost i za Bosnu i Hercegovinu koja proizvodi dovoljne količine struje, ali prijenosna mreža u prilično je lošem stanju i pitanje je kako bi podnijela pritisak prelaska svih korisnika s prirodnog plina, mazuta i goriva na električnu energiju, piše Večernji list BiH.
Rezervni energenti
Treba uzeti u obzir i nesigurnu opskrbu ugljenom termoelektrana koje su i danas glavni izvori električne energije u BiH. Poznato je da se rudari žale na niska primanja i loše uvjete rada pa je pitanje koliko bi pojačane zahtjeve za ugljenom mogli ispoštovati. Iz elektroprivreda upozoravaju da električna energija s ovom cijenom ne može biti osnovni energent za grijanje. Poznato je da niske cijene za domaću potrošnju oni kompenziraju skupljom prodajom viškova na svjetskom tržištu. Uz pojačanu potrošnju unutar BiH presušili bi izvozni prihodi. Rješenje vide u osiguranju dovoljnih količina plina i peleta kako potražnja za strujom u zimskim mjesecima ne bi bila znatno veća od sadašnje.
Zbog enormne potražnje za energentima, a nakon odluke Vijeća ministara da zabrani izvoz peleta i ogrjevnog drva, kao jedna od mjera spominje se i zabrana izvoza ugljena iz BiH, koji uglavnom ide u susjedne zemlje s kojima se pak mora održavati korektan odnos jer i oni pomažu BiH u opskrbi energentima.
Socijalni pritisak
Vlada FBiH prihvatila je informaciju Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije o učincima primjene odluke o ograničavanju povećanja cijena opskrbe električnom energijom. Vlada je zadužila ovo ministarstvo da analizira učinke primjene odluke i nakon šest mjeseci te eventualno predloži korekcije i dostavi ih Vladi FBiH kako bi bile upućene Parlamentu FBiH.
Kao što je poznato, Vlada FBiH je u siječnju donijela odluku kojom se tijekom 2022. godine ograničava povećanje cijena električne energije do maksimalno 20 posto u odnosu na 2021. godinu, što se odnosi na ugovore u trajanju od godinu dana ili više. Ako bi u idućem razdoblju referentna analiza pokazala da je potrebno povećati cijene električne energije, za takvo što Vlada FBiH morala bi dobiti odobrenje federalnog Parlamenta. Budući da je 2022. godina izborna, manje je vjerojatno da će se Parlament FBiH, suočen s rastućim socijalnim pritiskom, na takvo što i odlučiti.
Kako sada stvari stoje, opskrba Bosne i Hercegovine plinom iz Rusije ne bi trebala doći u pitanje, kao ni cijena nabave, što je potvrđeno i na sastanku člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika s čelnicima Gazproma. Međutim, teško je predvidjeti što će se događati s transportnim plinovodima preko kojih se u BiH doprema plin. Nažalost, BiH još uvijek nema mogućnost stvaranja zaliha ovog energenta jer se on nema gdje skladištiti. •
